Na današnji dan rođen Isak Samokovlija: Pisac koji je u svojim djelima čuvao priče o Bosni

Na današnji dan, 3. septembra, navršava se 137 godina od rođenja Isaka Samokovlije, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika i autora čija su djela duboko prožeta bosansko-jevrejskom tematikom.

Samokovlija je rođen 3. septembra 1889. godine u Goraždu, u sefardskoj jevrejskoj porodici koja je u Bosnu doselila iz bugarskog Samokova. Nakon završene Prve gimnazije u Sarajevu, studirao je medicinu u Beču, a potom radio kao ljekar u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.

Književnost je počeo objavljivati 1927. godine pripovijetkom "Rafina avlija", dok je dvije godine kasnije objavljena njegova prva zbirka "Od proljeća do proljeća". U svojim djelima često je opisivao život običnih ljudi, siromaštvo, ljubav, patnju i svakodnevicu bosanskih Jevreja, a posebno mjesto u njegovom stvaralaštvu zauzimaju Goražde i rijeka Drina.

Početak Drugog svjetskog rata dočekao je kao ljekar u sarajevskoj bolnici Koševo. Nakon što je dobio otkaz, bio je prisiljen nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, a ustaške vlasti su ga zatvorile i kasnije prebacile u izbjeglički logor na Alipašinom mostu. U proljeće 1945. uspio je pobjeći i dočekati oslobođenje.

Nakon rata Samokovlija je djelovao u književnim krugovima tadašnje Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Uređivao je časopis "Brazda", a potom radio kao urednik u Izdavačkom preduzeću "Svjetlost".

O njegovom književnom značaju govorili su i Ivo Andrić i Meša Selimović. Andrić ga je smatrao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, dok ga je Selimović, uz Andrića, izdvojio kao jednog od najboljih bosanskih pripovjedača.

Isak Samokovlija preminuo je 15. januara 1955. godine u Sarajevu, a sahranjen je na Starom jevrejskom groblju. Iza njega su ostala brojna djela, među kojima su "Nosač Samuel", "Solomunovo slovo", "Hanka", "Plava Jevrejka", "Tragom života", "Đerdan" i "Priča o radostima".