Predrag Kojović na putu 'građanizacije' Ustava

Sa zastupnikom u Domu naroda F BiH Predragom Kojovićem razgovarali smo povodom konkretnih prijedloga Naše stranke vezane za problem ustavne diskriminacije građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.  

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović

RadioSarajevo: Na nekoliko prethodnih sjednica Doma naroda pokrenuli ste inicijativu za ukidanje diskriminacije prema onima koje Ustav zove ’Ostali’ , odnosno za provedbu presude Sejdić-Finci, a čiji se proces rješavanja istovremeno odvija i na državnom nivou. U čemu se sastoji inicijativa Naše stranke u pitanju izjednačavanja nacionalno neopredijeljenih građana sa pripadnicima konstitutivnih naroda?

Kojović: Upravo dolazim sa sjednice ustavno-pravne komisije Doma naroda FBiH na koju sam pozvan kao predlagač, i moram vam reći da sam zadovoljan, pa ću to podijeliti i s vama. Sadašnji saziv komisije, na čelu sa Zoranom Jovanovićem, pokazao je spremnost i želju da zaista radi na rješenju ovog pitanja, i dao je zeleno svjetlo našoj inicijativi. Podrška je došla iz svih stranaka i etničkih klubova zastupljenih u komisiji. Rezultat je da će Naša stranka na narednoj sjednici Doma naroda izaći sa prijedlogom amandmana na Ustav FBiH koji imaju za cilj da Ostale izjednače u pravima sa Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Smatramo da se radi o velikom i važnom koraku za postdejtonsku BiH. Pravna rješenja koja ćemo ponuditi bit će kompromis između onoga za šta se mi kao stranka zalažemo i onoga za šta je u ovom trenutku moguće dobiti potrebnu većinu u Parlamentu FBiH.

Put je dug, ali ovo je prvi korak. Tom prvom intervencijom će se grupi od sedam Ostalih dati pravo na klub, sa svim pravima koje imaju klubovi naroda – uključujući i pravo na zaštitu nacionalnog interesa, — te pravo na poziciju u rukovodstvu Skupštine.

Naša je želja bila da odmah idemo u radikalnu “građanizaciju” Ustava, ali smo se na ovaj postepeni metod odlučili kako bismo, prije nego krenemo dalje s reformama, omogućili Ostalima, koji su trenutno politička dekoracija u Domu naroda, prava i mehanizme da ravnopravno učestvuju u oblikovanju ustavno-pravnih rješenja koja se tiču i njih, a i nas svih. Odmah po usvajanju ovih amandmana i, da tako kažem, uvođenjem Ostalih u politički proces, ići ćemo dalje, i tražiti da se princip ravnopravnosti primijeni i u izvršnoj i u sudskoj vlasti, državnoj službi i univerzitetskoj zajednici itd.  

Što se tiče rješenja na državnom nivou… Komunisti su pitanja koja nisu željeli da riješe slali na komisije, danas se takvi problemi upućuju na državni nivo vlasti u BiH.

RadioSarajevo:  Mislite li da je došlo vrijeme da odrednica državljanstva Bosne i Hercegovine bude ustavom prihvaćena i kao nacionalno opredjeljenje, odnosno da Ustav prihvati ’Bosance i Hercegovce’?    

Kojović: Ne mislim da su te dvije u stvari u bilo kakvoj vezi, iako se u politici i u medijima često miješaju, jer se onda lakše zloupotrebljavaju. Mi smo svi, kako nam i piše u pasošima pod rubrikom “nationality”, Bosanci  i Hercegovci. Ako vi pored tog pravnopolitičkog identiteta osjećate potrebu da se izjasnite kao pripadnik neke etničke skupine, to je vaše pravo i niko vam to ne smije zabraniti niti vas zbog toga diskriminisati. Ali, u ovoj prvoj faze naše inicijative nas zanima da uklonimo legalnu diskriminaciju prema onim Bosancima i Hercegovcima koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati.

Veliki dio naših političkih nesporazuma nastaje zbog nesuglasica oko stvarnog značenja pojmova kao što su državljanstvo, nacionalnost, pripadnost etničkoj grupi ili čak oko riječi narod i nacija. To je semantika, i pripada političkoj filozofiji 19. vijeka. Nas zanima politički sadržaj tih pojmova, a on je jasan – svaki građanin BiH je ravnopravan na svakom dijelu njenog teritorija bez obzira na svoju etničku, religijsku, spolnu ili neku drugu pripadnost.

Međutim, ja podržavam ono za što vjerujem da vaše pitanje diskretno sugeriše. Najveći broj onih koji se ne izjašnjavaju kao  pripadnici konstitutivnih naroda svoj identiet najčešće izražavaju nekom od varijacija BiH identiteta. Kada bi se većina građana BiH tako osjećala, najveći dio problema koji muče ovu zemlju bi nestali. Najopasnija izjava po BiH je ona s početka 90-tih, koja je definiše kao dogovor naroda i uopšte ne spominje njene građane. Ali, moramo biti svjesni da će demokratski model „jedan građanin-jedan glas“ u BiH uvijek, ili barem još jako dugo, morati biti korigiran, kako bi se obezbjedila etnička ravnopravnost na cijeloj teritoriji i izgradile državne i pravne institucije koje će garantovati da se međuetnički sukobi vise nikad ne ponove. Tek kada razum a ne strah bude odlučivao za koga ćete glasati, mi ćemo dobiti novu šansu kao zemlja. Ja sam nekoliko puta na sjednicama Doma naroda govorio da je BiH ne samo moguća, nego jedino moguća, samo ako su svi njeni građani i narodi ravnopravni na cijelom njenom teritoriju. Tek tada bi naše etničke i religijske različitosti bile naše bogatstvo, a ne historijski teret i politička municija za održavanje kriminalaca na vlasti.
 
RadioSarajevo: Smatrate da treba izbjeći termin ’Ostali’ i prihvatiti naziv ’nacionalno neopredijeljeni’. U tom slučaju, trebalo bi dodati i odrednicu ’nacionalne manjine’. To su onda dvije različite kategorije građana. Kako ih terminološki objediniti?    

Kojović: Mislim da je naziv Ostali uvredljiv. Meni se najprikladnijim čini “neopredijeljeni i pripadnici nacionalnih manjina”, ali bi o tome, u javnoj raspravi, trebali odlučiti oni kojih se to najviše tiče. Cilj naše inicijative i jest da sve građane i građanke sa ustavnopravnog stanovišta stavimo u poziciju da mogu odlučivati o stvarima koje ih se tiču. Trenutno o njihovom statusu odlučuju oni kojima sadašnji sistem diskriminacije odgovara.
 
RadioSarajevo: U nekim od ranijih obraćanja javnosti rekli ste da postoje zastupnici koji ne uviđaju razliku između pripadnika nacionalnih manjina i ostalih. Ovo je jedan od očitih primjera koliko je problematika ’nekonstitutivnih građana’ daleko od očiju javnosti. Kako to promijeniti?

Kojović: Prava nacionalnih manjina, dakle pripadnika određene etničke skupine kojoj zakon daje taj status u našoj zemlji, tiču se prije svega kolektivnih prava. Tu se uglavnom radi o pravima kao što je pravo na školovanje na jeziku manjine, pravo na prevodica na sudovima i u kontaktu sa državnim organima, pristup medijima, itd. Pitanje Ostalih je nešto sasvim drugo. Vi možete, recimo, biti državljanin BiH kineskog porijekla. Budući da vas zakon ne prepoznaje kao nacionalnu manjinu, država vam nije dužna omogućiti da se školujete na kineskom jeziku, neće vam obezbjediti prevodioca na sudu, ali vam ne smije zabraniti da, kao građanin BiH koji pripada kategoriji Ostalih, budete izabrani za, recimo, premijera Kantona Sarajevo.
 
RadioSarajevo: Iako od 1991. godine nije rađen popis stanovništva, postoje pretpostavke o broju građana BiH koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Koliko ih je, po vašim saznanjima?

Kojović: U posljednjih 20 godina puno je profitabilnije biti pripadnik konstitutivnog naroda nego Ostalih. Zato namjerno neću iznositi brojeve, jer mislim da brojevi ne smiju igrati nikakvu ulogu u uspostavljanju principa da smo svi jednaki pred državom i zakonom. Individualna prava ne smiju biti određena brojnošću kolektiviteta. To se radilo u ratu.

Popis stanovništva ne služi za prebrojavanje ljudi po etničkim i religijskim skupinama. Popis je socijalno-ekonomski rentgen zemlje koji omogućava Vladi da planira i vodi socijalnu i ekonomsku politiku. Sa stanovišta vlasti, potpuno je nebitno da li su djeca ili starci u nekom naselju Bošnjaci ili Srbi ili Hrvati ili Romi ili Eskimi. Vlast treba samo da zanima kojih su godina, kakvog zdravlja i da li tu treba graditi školu ili ambulantu.

RadioSarajevo: Možemo li govoriti o grupi ljudi unutar koje postoji izvjesni stupanj homogenosti u političkom smislu? Koliko su oni sami spremni na građanski aktivizam? Da li se na njih može računati kao na jedinstveno glasačko tijelo?

Kojović: Poznato je da krucijalna pitanja ponekad politički ujedine ljude različitih svjetonazora, ali ja odbijam tezu da nečija etnička ili religijska pripadnost ili nepripadnost određuje njeno ili njegovo ideološko opredjeljenje. Mi se prije svega zalažemo da se građanke i građani BiH podijele po ideološkim linijama na liberale, socijaldemokrate, narodnjake a ne, kao do sada, po etničkim, na Bošnjake, Srbe i Hrvate.
 
Naša stranka se, kao što je poznato, zalaže za političko okruženje u kome će se ljudi organizovati po interesnom, ideološkom a ne po etničkom principu. Nismo pokrenuli ove inicijative kako bismo “osvojili” glasače iz reda Ostalih. Od svih njih, i konstitutivnih i Ostalih i pripadnika nacionalnih manjina, nas kao stranku zanimaju samo oni koji su po svom ideološkom uvjerenju socio-liberali. Mi smo socio-liberalna stranka, i motiv za ove inicijative leži isključivo u tome što nam je neprihvatljivo da živimo da u zemlji u kojoj su pojedinci zbog svoje pripadnosti ili nepripadnosti etničkoj ili nekoj drugoj skupini ustavno-pravno neravnopravni.

Vezano:
Rezime prijedloga za provođenje presude Sejdić-Finci
Dvije godine nakon presude Sejdić - Finci   
Osnovan 'Građanski front Ostalih' 
Evropska unija je na strani građana BiH