Osvit Seferović: GfO protiv diskriminacije

Tekst prenosimo s portala Manjine.ba

Izolacija i neprihvaćanje onih koji ne pripadaju jodenom od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini je svakodnevna. Počevši od osnovnog prava na obrazovanje, pa sve do ostalih životnih pitanja, ova populacija se nastoji isključiti iz društva. Kao takvima nepravedno im je oduzeto i pravo građana koji mogu biti izabrani  na vlast.

Službeni podaci ne postoje, no procjenjuje se da građana koji ne pripadaju nekom od konstitutivnih naroda ima oko 400.000. Bez obzira kako se izjašnjavali, oni su ravnopravan dio bosanskohercegovačkog društva što je pokazala i presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu za predmet Sejdić-Finci.

Konačnom presudom iz 2009. godine utvrđeno je da su određene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine diskriminatorne i u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Iako je BiH ratifikacijom Konvencije i svih njenih protokola preuzela obaveze poštovanja relevantnih standarda ljudskih prava i osnovnih sloboda, Sejdić i Finci još nisu doživjeli ispunjenje obaveza iz presude. 

Udruženje "Građanski Front Ostalih" ( GfO) iz Mostara, je 04. novembra bh. parlamentarcima predstavilo svoje prijedloge ustavnih rješenja presude Sejdić-Finci.  Naš sugovornik je Osvit Seferović, predsjednik  GfO, a razgovaramo o  gorućoj problematici koju politička elita zanemaruje.

Manjine.ba: U čemu se sastoji vaš prijedlog za rješenje ustavne diskriminacije prema građanima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda?
GfO: Naš prijedlog rješenja problema Ostalih se sastoji od "ustavnog presedana" kojeg smo izložili pred parlamentarnom komisijom za provedbu presude u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".

Dejtonski ustav krojen po mjeri nacionalista eksplicitno odbija građanske svjetonazore i meritokratska pravila života u zajednici. U takvom ustavu smatramo da je nemoguće pomiriti građanske i nacionalne (nacionalističke) ideale, te predlažemo presedan kojim bi se u specifičnu kategoriju, četvrtu konstitutivnu grupu,  izdvojili svi državljani BiH koji se ne osjećaju Srbima, Bošnjacima ili Hrvatima. Oni bi autoreferentno odredili svoje društvene vitalne interese i pristupili eksteritorijalnoj autonomiji u oblastima kao što su edukacija, sudstvo, kultura. Drugim rječima, ustavna diskriminacija može prestati ako se dopusti nacionalnim manjinama i nacionalno neopredjeljenim građanima da se sami organiziraju i na jedan konkretan način izdvoje iz nametnutih vrijednosti i svjetonazora koji su im strani i neprihvatljivi.

Manjine.ba: Pretpostavljamo da je to bio razlog što ste osnovali udruženje. Koliko do sada imate članova? Ko se sve i na koji način može priključiti?
GfO: Osnivanje Građanskog fronta Ostalih bio je prije svega način za Ostale da sačuvaju svoj psiho-fizički integritet u ovoj tragikomičnoj zemlji u kojoj su sve vrijednosti okrenute naopako, u državi koja je 2009. poslala advokate u Strazburg da odbrane aparthejd prema jednoj kategoriji svojih građana.  GfO do sada broji nekoliko stotina ljudi koji žele da se direktno uključe u rad udruge i na desetine hiljada simpatizera iz zemlje i inostranstva koji se prepoznaju u ovoj borbi i koji podrzavaju naš rad. Mi smo  predpolitička građanska formacija koja nastupa sa pozicija lijevog humanizma. Želimo mobilizirati sve građane koji su svjesni da su nacionalne ideologije prouzrokovale civilizacijski krah na ovim prostorima i da već najmanje dvadeset godina živimo u šizofreniji nacional-kapitalizma koji je od BiH napravio najnazadniju evropsku zemlju. Svi koji dijele ovu analizu s nama mogu se priključiti GfO-u, a naša mejl adresa je gradjanskifrontostalih@gmail.com.

Manjine.ba: Na čemu se bazira doktrina i politička perspektiva vašeg udruženja?
GfO: Doktrina GfO-a bazira se na nekoliko principa kao što je ravnodušnost prema trolistu i njihovim međusobnim odnosima kojima blefiraju javnost i nastavljaju sa privrednim kriminalom tamo gdje su stali sa zločinima u ratu.
Važni principi su također odbijanje toliko popularnog viktimološkog plašta, Ostali nisu ničije žrtve, samo sebi mozemo zamjeriti što se nismo počeli raniji organizovati, a Srbima, Hrvatima i Bošnjacima prepuštamo plakanje nad sopstvenom sudbinom, oni to ionako veoma dobro rade već decenijama, da ne kažem vijekovima. Oštri smo kritičari na ovaj način artikulisanih vrijednosti koje su ovdje obično naličje nacionalizma. Sve te priče o toleranciji, suživotu i "drugom i drugačijem" su puste riječi. Želimo život umjesto suživota. I da ne zaboravimo, GfO aktivno  propovijeda desakralizaciju države, jer nema apsolutno ništa sveto u državnom aparatu koji treba da bude na usluzi građana. Zašto bi uostalom država postojala ako nije servis svojih građana, koja bi bila njena svrha? Upitajmo se da li je BiH servis svojih građana ili servis nacionalnih elita koji s njom upravljaju?

Manjine.ba: Imate li podršku političara, pravnika, nevladinih organizacije i da li sarađujete sa drugim organizacijama? Na koji način?
GfO: Predrag Kojović iz Naše Stranke je nedavno veoma pozitivno pričao o Ostalim kao o grupaciji odvojenoj od trolista. Osim njega, svijet politike koji se pravi da ne uviđa problem "nekonstitutivnih " državljana ostaje misterija i enigma za GfO. Ne preostaje nam ništa drugo nego da mislimo da postoji koncenzualno mišljenje svih političkih aktera u BiH uključujući tu i SDP da jedan dio BiH stanovništva treba izopćiti iz ustava i odreći mu sva ljudska i građanska prava u jednoj evropskoj državi početkom dvadeset i prvog vijeka. Sa političarima dakle nemamo ništa, ali zato veoma aktivno surađujemo sa kolektivima i organizacijama kao što su OKC Abrašević iz Mostara, UNSA Geto iz Banjaluke, Revolt iz Tuzle, Akcija Građana iz Sarajeva i Zenice, Alternativni Klub iz Trebinja ... Svi ti ljudi su na istoj talasnoj dužini kao i mi, međutim nedostajala im je teoretska baza za drugačije promišljanje BiH problematike pa su često u svom aktivizmu lutali bespućima multikulturalnosti i za BiH pravednih ali sporednih borbi kao sto su zaštita životinja,  ekologija ili prava LGBT populacije. Mislim da je sve jasnije da moderniji obrasci života, odnosno načina života kao individualnog izbora svakog od nas, neizostavno prolaze kroz borbu za konstitutivnost Ostalih kao slobodnog prostora za sve one koji se gnusaju nacionalne ideologije.  Izdvojio bih posebno grupu mladih ljudi iz Banjaluke koja uređuje odlicni portal dkkslovo, koja nam daju nesebičnu podršku u svim našim aktivnostima.

Manjine.ba: Dokle se stiglo s razmatranjam presude u parlamentu?
GfO: Parlamentarna komisija za otklanjanje diskriminacije je očekivano propala, odnosno izašli su nakon dva mjeseca rada i obznanili da ništa nisu uradili i da ne znaju kako riješiti problem. Pitanje koje treba postaviti je slijedeće: Kako onima koji sprovode diskriminaciju već 16 godina i koji se 2 godine oglušuju o presudu Suda za ljudska prava u Strazburgu povjeriti odgovornu zadaću otklanjanja diskriminacije iz BH ustava? To međutim, koliko god bilo paradoksalno,  nije suština problema. Suština leži u nekompatibilnosti građanskih i nacionalističkih ideala života u zajednici, Dejtonski ustav je nedvojbeno nacionalistički, problem diskriminacije u ovakvom ustavu se moze riješiti samo ustavnim presedanom, sve ostalo su priče za malu djecu.

Manjine.ba: Da li međunarodna zajednica treba još nešto uraditi kako bi se presuda Sejdić - Finci implementirala?
GfO: Kočnica ustava je sam ustav, odnosno priroda ustava. Podijeljenost međunarodne zajednice se ogleda i u nepostojanju embarga ili sankcija prema BiH zbog ovakvog ustava. Ova zemlja zaslužuje da bude u karanteni međunarodne zajednice dok god Dejton diktira ustav. To bi bilo najbolje rješenje; kada bi BiH dobila sankcije bili bi puno bliži njenoj suštini, njenoj istini. BiH je aparthejdska zemlja kojom vladaju zločinacko-kriminalne elite proizašle iz posljednjeg rata.

Manjine.ba: Da li GfO pripada i nacionalnim manjinama?
GfO: Svakako, pod Ostalim podrazumjevamo državljane BiH koji ne osjećaju pripadnost trolistu, tu spadaju nacionalne manjine i nacionalno neopredjeljeni građani. Naglasimo također da popisa stanovništva nije bilo već 20 godina, stoga brojčana inferiornost Ostalih u odnosu na trolist ostaje samo hipotetička mogućnost, mozda GfO pripada većini?

Manjine.ba: Koliko je obrazovni sistem diskriminirajući prema Ostalima?
GfO: Obrazovanje je upravo neuralgična tačka cjelokupnog sistema. Škole su poligoni nacionalizma i religijskog manipulisanja nedužnom djecom. Sva djeca već iz Osnovnih škola izlaze kao nacionalno osvješteni idioti, proces se nastavlja kroz srednje obrazovanje pa zatim kroz fakultete gdje već imate formirane primitivne i neuke poltrone koji pokušavaju "srediti" ispit sa profesorima i računaju na rođaka da im nađe stalni posao u nekom javnom preduzeću tipa Elektroprivreda, Vodovod, Pošta,  gdje se ništa ne radi a gdje je plata osigurana. To je slika i prilika budućeg (ili već sadašnjeg) BH čovjeka; nacionalno osvješteni iskompleksirani primitivac, neuk uprkos diplomi, ponizan pred jačim i nemilosrdan prema slabijim. Koji, da ironija bude potpuna, misli da je „zeznuo“ sistem. Takav obrazovni program koji je samo produžetak patrijahalnog odgoja u BiH je neprimjeren za djecu građana iz reda Ostalih. Imamo plemenitije planove za našu djecu. Insistiramo na otvaranju škola za Ostale baziranih na univerzalizmu i humanizmu. U BiH postoje već tri nacionalna školska programa, zašto ne bi postojao i četvrti, u čemu je problem?

Autorica: Vahida Marić za manjine.ba
Tekst je nastao u sklopu treninga za mlade novinare “Izvještavanje o različitostima” u organizaciji Mediacentra u Sarajevu