Na današnji dan 1995. izgubili smo Karima Zaimovića

"Rat je završen smrću Karima Zaimovića. Bio je već kolovoz 1995, znalo se da je već gotovo, granate su nekako prorijedile, i samo se čekalo, kao u onoj pjesmi Grigora Viteza, da dođe onaj koji će pronijeti vijest o miru. Geler koji ga je ubio, kažu, nije bio veći od zrna riže. Imao je dvadeset četiri godine, a njegova je smrt doista potresla ono Sarajevo. Nije to bila nekakva metafora, nije Karim bio simbol, nego je bio stvaran i živ, pritom još skoro dijete, jer je način njegova pojavljivanja na kulturnoj mapi Sarajeva bio neobičan, preran, dječiji".

Ovako je o sarajevskoj legendi Karimu Zaimoviću pisao Miljenko Jergović, njegov savremenik i tek nekoliko godina stariji kolega. 

Karimov mozartovski genij prostirao kroz mnoga područja - od stripa, muzike, do novinarstva. Nakon ranjavanja gelerom granate, preminuo je na današnji dan, 13. augusta 1995, samo tri mjeseca prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.  

Prve tekstove o stripu objavio je već s trinaest godina, a prije punoljetstva postaje najvažniji autoritet za strip u Bosni i Hercegovini. Po svojoj erudiciji i širokom interesu za razne vidove umjetnosti i kulture Karim Zaimović je postao simbolom svoje generacije. Osim što je kao osoba bio izuzetan, Zaimović je istovremeno bio i produkt jednog posebnog kolektivnog duha koji je vladao pred kraj osamdesetih među mladim ljudima okupljenim oko tadašnjeg Omladinskog programa Radija Sarajevo. Pisao je i za magazin Dani, a tokom opsade vodio je autorsku emisiju na Radiju Zid.

Imao je tek dvadeset i jednu godinu kad je započela opsada Sarajeva. Njegova knjiga Tajna džema od malina nastajala je u ratno vrijeme, a objavljena je posthumno. Knjiga je nastajala na osnovu pripovjedaka koje je Karim pisao za svoju emisiju Josif i njegova braća. 

Pacifista svim svojim bićem, Karim Zaimović je u Tajni... iznio ironijski pogled na velike historijske mitove, ideologije i teorije zavjere, ali isto tako, kroz posljednju pripovijetku u knjizi, simbolično predskazao sopstvenu smrt.

Rekli su o Karimu

Legendarni belgijski crtač Hermann Huppen, izdao je 1995. godine strip Sarajevo Tango, koji govori o životu u ratnom Sarajevu, a koji je posvećen Karimu Zaimoviću.

Prozno stvaralaštvo Karima Zaimovića uvršteno je u više antologija bošnjačke i bosanske priče te pregleda recentne bosanske književnosti. U produkciji hrvatskog Radija Zagreb i Radija BiH izvedene su i dvije radiodrame nastale na scenarističkom predlošku njegovih radova. 

O Karimu i njegovim djelima, njegovi savremenici imaju samo riječi hvale.

U intervjuu za zagrebački Vijenac Ivan Lovrenović, bosanskohercegovački romanopisac, esejista i publicista o Zaimoviću je rekao: "To je dečko koji je s nepunih dvadeset i pet godina napravio sve što je mogao, i poginuo u posljednjim danima tog rata, u osmom mjesecu 1995, kada je nedostajalo još samo nekoliko mjeseci pa da rat bude i službeno završen. Ne mogu sebi priuštiti da ovom prigodom prezentiram nekakav razvijen dijagram njegova talenta i svega što je učinio, ali osjećam potrebu reći da se u Karimovu slučaju potvrdila ta užasna konstanta da svako pakleno vrijeme mora fokusirati svoju nesretnu simboliku i na jednom izrazitom imenu. Kao što je Drugi svjetski rat simboliziran u Goranu Kovačiću, tako je ovaj bosanski u Karimu Zaimoviću".

Selma Spahić, redateljica predstave Tajna džema od malina, rekla je o Karimu Zaimoviću: "Karim je bio biće obrazovano u renesansnom smislu, enciklopedijski. U to vrijeme, bez ikakvih elektronskih medija koje bi mu omogućavali informacije, on je pisao sjajne kritike koje su bile relevantne po svjetskim standardima."

"Njegov naum je bio lukav. Dobro raspoređenim historijskim zamkama - jer historija je, znamo to dobro, tek materijal za manipulaciju, literarnu ili političku, to je sasvim svejedno - ovaj intrigantni pisac namjeravao je da usamljenost i nevažnost Sarajeva, baš kao i svoju osobnu, nadiđe dramatičnim otkrićima. Isključivi zadatak tih otkrića bio je da našu skrajnutu varošicu - skrajnutu samo u geografskom, ne i u historijskom smislu - ponovo vrate u centar svjetskih zbivanja gdje joj je jedino i mjesto. Put do vraćanja te nasilno otete slave vodio je preko mreže davno izgrađenih, potom zaboravljenih, pa onda zahvaljujući ovom rukopisu ponovo otkrivenih podzemnih kanala. A tamo su čekali džinovski pacovi", naveo je Ozren Kebo, novinar i književnik iz Sarajeva, u pogovoru knjige Tajna džema od malina.

"Sarajevo, kakvo god bilo, nikad ne smije zaboraviti ljude poput Karima Zaimovića, za kojeg znamo kakav je bio. Sjećajmo se!", napisao je Almir Imširević, jedan je od najboljih bh. dramskih pisaca, prilikom postavljanja online peticije da se u Sarajevu podigne spomen-obilježje Zaimoviću.

Iako u Lužanima, općina Ilidža, ima ulica Karima Zaimovića, mnogi njegovi savremenici smatraju da bi se i grad Sarajevo trebao na adekvatan način odužiti ovom velikom čovjeku.

S ciljem očuvanja imena i djela mladog novinara i književnika Karima Zaimovića 1996. godine osnovana je Fondacija koja ima za cilj stipendiranje studenata koji imaju izrazit talent iz oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva. Fondaciju su osnovali članovi njegove porodice, Nezavisni magazin Dani, Radio Zid iz Sarajeva, Nezavisna unija profesionalnih novinara iz Sarajeva i izdavačka kuća SAF iz Celja.

Iz te "škole" iznikli su i mnogi izuzetni pojedinci, između ostalih i Aleksandar Hemon i Miljenko Jergović.