Muftija Pitić: Aladžu smo obnovili, ali moramo Bošnjake vratiti na Drinu

Ostalo je manje od mjesec dana do svečanog otvorenja obnovljene, čuvene Aladže džamije, "bisera među džamijama" na obalama Čehotine i Drine, simbola Foče, ali i Bosne i Hercegovine.

Razgovarao: Faruk Vele 

Svečanost otvaranja održat će se 4. maja ove godine, a u povodu Dana džamija u BiH, koji se inače tradicionalno obilježava 7. maja. 

Time će biti ispunjen emanet i san velikog vakifa Hasana Nazira koji je ovu džamiju podigao prije tačno 470 godina. 

Bit će to istinski simbol pobjede nad silama zla koje su 2. augusta 1992. minirale Aladžu, te njene kamene ostatke pobacali po smetlištima! Zajedno sa Aladžom porušeno je 12 fočanskih džamija. 

Bit će to i prilika da se prisjetimo 3.000 ubijenih Fočaka, među kojima 586 žena. Zastrašujuće je da se i 24 godina nakon rata još uvijek traga za 625 ubijenih Fočaka, a taj grad je postao sinonim za najteže oblike ratnih zločina. 

O Aladži i njezinom značaju razgovarali smo sa Remzijom ef. Pitićem, goraždanskim muftijom. 

Radiosarajevo.ba: Uvaženi muftija, 4. maja će biti svečano otvorena Aladža džamija u Foči. Mnogo zebnji, dobrih želja i nadanja uloženo je u ovaj projekt. Kakvi su Vaši i utisci ljudi, prije svega bošnjačkih povratnika?  

Muftija Pitić: Osjećanja su nam pomiješana. S jedne strane su radost i ponos što smo uspjeli ponovo izgraditi najljepšu džamiju na Balkanu sagrađenu prije tačno 470 godina. Mi ove godine imamo i njenu veliku 470 godišnjicu. Takav datum, toliko stoljeća ljepote u vidu Aladže džamije malo ko ima u okruženju. Nema puno naroda koji se time mogu podičiti. 

Našu radost pomućuje činjenica da su projekti zla skovani u Beogradu doveli do rušenja Aladže, te do ubijanja, silovanja, protjerivanja njenih džematlija. Aladža je ostala sama. Bez svojih džematlija. Njena ponovna izgradnja bila je izrazito zahtjevan poduhvat. 

Izgradnja njenoga džemata čini se nemogućim. Mi u Foči danas nemamo ljudi, nema džemata. U našim planovima aktivnosti je puno sadržaja koji su razlogom da ljudi dođu, da obiđu svoje ognjište, svoju Aladžu i to je ono na što smo se fokusirali u ovoj fazi. Aladža će biti otvorena 4. maja 2019. godine.

Ali, mi smo fokusirani na ono što dolazi poslije. Planiramo organizirati svaku večer iftare u Aladži i pozvati naše prijatelje na teraviju u najljepšoj džamiji na Balkanu. To će biti naš doprinos da Aladža živi svoj ramazan kakav nije živjela predugo.  

Radiosarajevo.ba:  Ko je, po Vama, najzaslužniji da danas možemo govoriti o skorom otvaranju Aladže? 

Muftija Pitić: Teško je odgovoriti na to pitanje i zbog nekih vještačkih barijera. Postoje neki ljudi koji su izrazito zaslužni, a za koje se uopće ne zna. Njihova imena nećemo spominjati ovaj put, ali znamo ko su. 

Od onih koje ne smijemo zaboraviti spomenuti treba istaći reisul-uleme dr. Mustafu Cerića i dr. Husein ef. Kavazovića, muftiju Hamed ef. Efendića, Asim ef. Karovića, tadašnjeg imama, Salem ef. Ćemu, američkog ambasadora Tomasa Milera i, naravno, našu Vakufsku direkciju na čelu sa hafizom Senajidom ef. Zaimovićem i Generalnu direkciju vakufa Republike Turske i njenog generalnog direktora Adnana Ertema.  

Radiosarajevo.ba: Je li bilo problema pri realizaciji ovog generacijskog projekta, posebno smislu pritisaka vlasti? I je li, nasuprot tome, bilo lijepih komšijskih primjera, uprkos svemu? 

Muftija Pitić: Nikakvih problema nismo imali tokom njene izgradnje. 

Oslikavanje Aladža džamije izazvalo reakcije: Nije ni blizu izvornog

Fotografije restauracije unutrašnjosti Aladže džamije u Foči koje su objavljene na društvenim mrežama izazvale su velike reakcije u javnosti. Aladža će ponovo zablistati: Određen datum otvaranja fočanske ljepotice Naime, vidljivo je da se mihrab koji se sada oslikava razlikuje od izvornog mihraba. Naročito je upečatljiva jarka boja i nedostatak ajeta napisanih iznad mihraba.

Institucije manjeg bosanskohercegovačkog entiteta su bile vrlo profesionalne, a sami stanovnici Foče vrlo susretljivi.  

Radiosarajevo.ba: Koliko je važno imati obnovljenu Aladžu? Aladža je jedan od simbola urbicida, ali i genocida u podrinjskim gradovima. Koliko je ona danas simbol otpora ideji zla i ujedno izraz želje da se ovdje živi u miru? 

Muftija Pitić: Prevažno je imati ovakav arhitektonski dragulj sa svim simbolima koji se vežu za njega. Naročito je to važno na Drini. Ona će biti simbolom svega nabrojanog u vašem pitanju u ovnom obimu i kapacitetu koliko se mi potrudimo da to bude. Njena ponovna izgradnja prilika je da se moji Fočaci malo presaberu. Do sada su se preračunali i zaglavili u svoje računice. Razumijem, trauma zločina je presnažna i predugo traje. Ali, neće ni Foču ni Aladžu čuvati niko drugi. To je emanet i njenih šehida svima nama.  

Radiosarajevo.ba: Je li obnova Aladže ujedno i nada da će povratnika i da će Bosne biti na Drini, ali i nadanja da se ovdje može ljepše i bolje živjeti? 

Muftija Pitić: Jest onoliko koliko se potrudimo da svega toga bude. Ništa neće samo. Mi ćemo, a i do sada smo, sa svoje strane kao Islamska zajednica učiniti sve da se to desi, ali ne možemo sami. To moraju Fočaci najviše, ali i sve naše institucije. Naše je da se trudimo. To činimo i činit ćemo i dalje ako Bog da.