Jovan Marjanović za Radiosarajevo.ba: SFF je pozitivna stvar po kojoj prepoznaju BiH u svijetu!

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine privode se kraju pripreme za 29. Sarajevo Film Festival koji će se održati od 11. do 18. augusta ove godine.

Najveća filmska bajka u ovom dijelu Evrope privlači više od 100.000 gledalaca, više od 3.000 gostiju, profesonalaca iz svijeta filma, ima dugu tradiciju, a nastao je kao snažan kulturni otpor tokom opsade Sarajeva.

Uoči početka Festivala za portal Radiosarajevo.ba govorio je direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović koji nam je otkrio kako su tekle pripreme za ovogodišnji Festival, na koji način se biraju filmovi koje publika može pogledati, koga možemo očekivati na crvenom tepihu, koliko SFF znači za domaću kinematografiju, ali i koliko je Festival važan za Bosnu i Hercegovinu.

Radiosarajevo.ba: Kako ste zavoljeli film, kada je on postao Vaš posao i kako je izgledao put u sedmu umjetnost?

Marjanović: Film je oduvijek bio dio mog života – ne samo kroz školovanje, nego i u svakodnevnom životu i okruženju. U srednjoj školi u internatu sam vodio kino klub, koji je subotom navečer prikazivao filmove učenicima. Ja sam bio zadužen za programiranje i organizaciju rada. U to vrijeme smo snimili i naš prvi film. Bio je amaterski, ali dugometražni. Tako da je cijeli proizvodni lanac u filmskoj industriji - organizacija, produkcija, prikazivanje, oduvijek bilo ono što me zanimalo, privlačilo i u čemu sam se pronalazio. I danas sam jednako posvećen tome.

Radiosarajevo.ba: Prošle godine postali ste direktor Festivala, s kakvim izazovima ste se susreli?

Marjanović: Izazov je sigurno bila pandemijska godina, koja je promijenila načine distribucije i načine gledanja filmova, ali je istovremeno još jednom naglasila i pokazala važnost koju festivali imaju, važnost iskustva zajedničkog gledanja filma na velikom filmskom platnu. Neke od izazova koje je donijela pandemija u smislu novih poslovnih procesa uspješno smo integrisali u način rada i nastavljamo ih i dalje razvijati.

Radiosarajevo.ba: Šta nam donosi ovogodišnji Festival, očekuju li nas neki noviteti?

Marjanović: Festival prije svega donosi kvalitetan filmski program, to je ono po čemu je prepoznatljiv i važan. Na 29. Sarajevo Film Festivalu će biti prikazano 235 filmova iz 59 zemalja, u 18 programa. U Sarajevu će 69 filmova zabilježiti svjetske premijere, a imamo i 9 međunarodnih premijera. Druga stvar zbog koje je festival važan jest da je to mjesto susreta filmskih autora iz regije i svijeta, i prozor u svijet za bh. i regionalne filmske autore. Festival je platforma za otkrivanje, promociju i distribuciju talenata i projekata. To su neke od misija festivala koje su od početka zacrtane i nisu se mijenjale. Programski ove godine imamo nekoliko novina. Program Open Air donosi veći broj filmova, od kojih se filmovi s posebnim fokusom na domaću kinematografiju prikazuju u Ljetnom kinu Stari Grad.

Novi program ove godine je "30 godina od Prvog ratnog kina Apollo", koji donosi filmske klasike koje je publika s oduševljenjem gledala tada, a gleda ih i danas, i te filmove gledamo na istom mjestu gdje smo ih gledali prije 30 godina – u podrumu Akademije scenskih umjetnosti, u ratnim vremenima, kada nije bilo osnovnih uvjeta života, ali smo svi dijelili istu želju – želju da vidimo šta se događa u svijetu umjetnosti, da vidimo druge svjetove i komuniciramo s njima, čak i u tim mračnim vremenima, i da vidimo jedni druge, da budemo zajedno i zajedno gledamo filmove. Umjetnost je slavila život, dostojanstvo, želju za zajedništvom i želju za filmom, kako onda, tako i sada.

Tu su i popularni programi Summer Screen i Kinoscope, ove godine rekalibrirani: Summer Screen donosi panoramu najboljih svjetskih arthouse filmova prvog dijela godine, a Kinoscope istražuje nove tendencije svjetske kinematografije. Ukratko, radujemo se publici.

Radiosarajevo.ba: Možete li nam opisati proces selekcije filmova, kada započinje selekcija i ko radi na njoj?

Marjanović: Na selekciji filmova radi kreativni tim Festivala i čitav tim programera. Prije svega kreativna direktorica Izeta Građević, te selektorice programa Elma Tataragić – selektorica Takmičarskog programa – igrani film, Takmičarskog programa – kratki film i programa U fokusu, Rada Šešić – selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film, Asja Krsmanović – selektorica Takmičarskog programa – studentski film, Alessandro Raja i Mathilde Henrot, selektori programa Kinoscope, Maša Marković – Suočavanje s prošlošću, Bianca Lucas – Evropski kratki... Tu su i drugi posebni programi, a u kreativni tim koji bira filmove u programu je uključena Direkcija Festivala, zajedno sa Mirsadom Purivatrom i sa mnom.

Na selekciji filmova radimo cijelu godinu i s radom počinjemo čim završi prethodni Festival. Filmove počnemo birati već od Venecijanskog festivala koji počinje sedam dana poslije Sarajevo Film Festivala. Selekcija se ubrzava nakon što otvorimo prijave za filmove u različitim festivalskim programima, što se dogodi otprilike u februraru, a nakon toga slijedi poces predselekcije u koju nastojimo uključiti mlade ljude koje zanima programiranje i koji se za to školuju – koji su završili ili studiraju na Akademiji scenskih umjetnosti, dramaturzi, režiseri itd. Sve to na kraju rezultira programom koji predstavljamo svim ljubiteljima filma i filmskim profesionalcima.

Radiosarajevo.ba: Koji film otvara, a koji zatvara ovogodišnji Festival?

Marjanović: Film otvaranja je film simboličnog naziva Poljubite budućnost Nenada Čičina-Šaina, koji je vezan za prošlost grada, ali, kao što i sam naslov kaže, okrenut je ka tome što donosi budućnost. Ovaj sam film gledao dva puta u različitom okruženju, na festivalima u Berlinu i u New Yorku, i publika ga je različito doživjela. Naravno, reakcije su bile odlične, ali iščekujem projekciju u Sarajevu jer smatram da je ovo film koji najviše pripada Sarajevu i njegovim ljudima. To je film koji pokazuje kakva je prekretnica za građane grada pod opsadom bio koncert grupe U2 na stadionu Koševo 1997., otkriva nepoznate detalje, a u filmu, uz osobe iz Sarajeva, govore i neke svjetske ličnosti, među kojima su i Bill Clinton i Christiane Amanpour. Mislim da će projekcija u Sarajevu biti posebna.

Festival zatvara film Klub Zero Jessice Hausner, kojoj je ove godine upriličen program "Posvećeno" i gdje će publika imati priliku vidjeti selekciju filmova ove izuzetne autorice. U glavnoj ulozi je glumačka zvijezda Mia Wasikowska, ovogodišnja predsjednica žirija Takmičarskog programa – igrani film 29. Sarajevo Film Festivala. Jedan od producenata filma je i Obala Art Centar, a film je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem canneskom festivalu.

Radiosarajevo.ba: Ko će ove godine dobiti počasno Srce Sarajeva?

Marjanović: Počasno Srce Sarajevo dobit će Mark Cousins, evo, opet se vraćamo u prošlost – Cousins je u Sarajevu bio ratnih Sarajevu 1990-ih i zajedno s predstavnicima Međunarodnog filmskog festivala Edinburgh posjetio kino Obala Art Centar, gdje su u znak podrške građanima Sarajeva u opkoljenom gradu prikazivali filmove. Sada je u Sarajevu ponovo, nakon gotovo 30 godina.

Dobitnik Počasnog Srca Sarajeva je i Charlie Kaufman, kojeg je Sarajevo Film Festival ugostio u svom 14. izdanju, 2008. godine, i prikazao njegov rediteljski debi Synecdoche, New York. Oba će autora imati javna predavanja otvorena za publiku i besplatna, kao i Lynne Ramsay, škotska rediteljica i scenaristica.

Radiosarajevo.ba: Koliko su povezani Sarajevo Film Festival i domaća kinematografija?

Marjanović: Jako. Festival je jedan od četiri stuba razvoja domaće kinematografije, uz ustanove koje se bave edukacijom, Ministarstva i Fondacije koji se bave financiranjem filma, uz javne servise i društveno odgovorne kompanije, među kojima se BH Telecom svojim ulaganjem značajno uključio u domaću produkciju i gdje vidimo koliko je strateškim ulaganjem snažno pomaknuo stvari naprijed kada je u pitanju domaća produkcija. Bilo bi dobro da su svi ovi stubovi kinematografije u zemlji uvijek na najvišem nivou, ali nisu – trenutno su to Festival i BH Telecom. Uz to, Sarajevo Film Festival je prozor u svijet za bh. kinematografiju i domaće autore, mjesto za povezivanje s kolegama iz inozemstva i za plasman na međunarodno tržište – zbog dogovora oko koprodukcija, plasmana, promocije i slično.

Radiosarajevo.ba: Koliko je Sarajevo Film Festival važan za Bosnu i Hercegovinu?

Marjanović: Nekoliko je stvari po kojima je Bosna i Hercegovina prepoznata globalno: to je atentat na Franza Ferdinanda 1914. godine i početak Prvog svjetskog rata, Zimske Olimpijske igre 1984. godine, opsada Sarajeva i Sarajevo Film Festival. Festival je sigurno jedan od najvećih brendova koje Bosna i Hercegovina ima i pozitivna stvar po kojoj Bosnu i Hercegovinu prepoznaju na međunarodnom planu.

Radiosarajevo.ba: Možete li nam otkriti koga ćemo vidjeti od svjetskih zvijezda na crvenom tepihu?

Marjanović: Neke od njih sam već spomenuo – od dobitnika Počasnog Srca Sarajeva, do predsjednice žirija Takmičarskog programa – igrani film Mie Wasikowske i članova žirija – Zlatka Burića, Danice Ćurčić, Juraja Lerotića koji je sa svojim debitantskim filmom Sigurno mjesto osvojio Srce Sarajeva za najbolji film i za najboljeg glumca prošle godine, Josha Siegela, kustosa Odsjeka za film u MoMA-i, do glumica i glumaca, autora iz regije koji na Festival dolaze zahvaljujući nominacijama za TV serije i programa Pretpremijere serije, kao i niza filmskih profesionalaca koji sudjeluju u programu CineLink Industry Days te predstavnika medija koji u velikom broju prate Festival. Svi oni, u kombinaciji s publikom koja voli film, s posebnom atmosferom grada koji se pretvara u filmski set, sve ovo što sam spomenuo, čini jednom cjelinom, a Sarajevo Film Festival jedinstvenim na europskoj i svjetskoj mapi festivala.