Komemoracija Azri Begić, najvećoj historičarki umjetnosti u BiH

Od Azre Begić su se oprostili najbliži saradnici, prijatelji i poštovaoci njenog višedecenijskog rada.

Dvorana Umjetničke galerije BiH bila je ispunjena njenim prijateljima i kolegama s umjetničke scene koji su došli dati omaž posljednjem ispraćaju Azre Begić, a o njenom radu govorili su direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović, historičarka umjetnosti Nermina Zildžo te kulturni stvaralac i njen dugogodišnji prijatelj Ibrahim Spahić.

Za Straju Krsmanovića ona je bila likovna kritičarka i teoretičarka najveća od svih u toj oblasti, ocjenjujući da je njen odlazak nemjerljiv gubitak za kulturnu scenu u BiH.

Podsjetio je da je Begić radni vijek provela upravo u Umjetničkoj galeriji, naglasivši da je sve ono što je ova institucija ostala do danas u velikoj je mjeri učinila upravo Begić.

"Bila je stručan, kompetentan, ponekad i strog ali vrlo dobar likovni kritičar, zbog čega su je svi jako cijenili. Od Azre smo učili svi, počevši od toga da nas je kao studente uvela u svijet umjetnosti", kazao je.

Historičarka umjetnosti Nermina Zildžo ističe da je Azra Begić "radila od jutra do sutra", trudeći se da promovira likovnu umjetnost BiH, a puno je radila i na promociji jednakosti jugoslavenskih umjetnika te uopće manjina.

"Nakon nje nećemo tako brzo dobiti nasljednika - po znanju ili strasti kojom prilazi poslu. Organizirala je brojne izložbe u inostranstvu za bh. umjetnike, za šta niko od nas nije imao energiju i snagu. Stalno je bila angažovana i na stalnim postavkama u Galeriji", istaknula je.

Smatra da je riječ o najvećoj historičarki umjetnosti koju je BiH ikad imala i koju će vjerovatno i imati.

Azra Begić bila je žena koja je, kako je ocijenio Ibrahim Spahić, promovirala Sarajevo kao kulturnu prijestonicu svijeta i koja se uvijek zalagala za ravnopravnost svih.

"Ona je možda najduhovnije biće koje je BiH imala u povijesti umjetnosti. Niko nije tako govorio o Bosni i svojoj rodnoj Hercegovini kao Azra Begić. Ona je imala nešto što drugi nisu - sjajnu generaciju i taj svijet umjetnosti pred sobom",ustvrdio je.

Azra Begić je preminula u 86. godini u Sarajevu. Rođena je 1931. godine u Počitelju. Diplomirala je 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistarski rad o temi "Đoko Mazalić i prilike u njegovo doba" odbranila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1972. godine.

Od 1959. do penzioniranja 1998. bila je zaposlena u Umjetničkoj galeriji BiH. Njen kustoski rad nije prestao ni tokom rata i opsade, kada je likovna i umjetnička produkcija bila izuzetno živa i aktivna. U istom periodu, osim rada u Galeriji, Azra Begić je učestvovala u spašavanju i zaštiti kulturne baštine u gradu.

Svojim profesionalnim radom dala je neprocjenjiv doprinos kulturi BiH. Autorica je brojnih tekstova i istraživanja o historiji umjetnosti u BiH i bosanskohercegovačkim umjetnicima koji sa stanovišta struke predstavljaju temelje za proučavanje razvoja umjetnosti i kulture u BiH.