Kojović: Vlada KS treba javno priznati da je nemoćna

Jasno je da parlamentarne većine koja je postavila ovu vladu i izglasala budžet već odavno nema. Nas je, s obzirom da se radilo o ideološki i moralno nekompatibilnim članovima, iznenadilo da je i ovoliko trajala.  Ovo je u razgovoru za Fenu, u povodu dešavanja na nekoliko posljednjih sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, a pred današnju sjednicu, izjavio član Predsjedništva Naše stranke i njen zastupnik u Skupštini KS Predrag Kojović.

„Vjerujem da je i onima koji su u ovoj vladi preuzeli najvišu odgovornost nakon samo par mjeseci postalo očigledno da je u neophodne sistemske reforme nemoguće krenuti sa ovakvom i ovako tijesnom skupštinskom većinom u kojoj svaki član ima pravo veta“, kazao je Kojović.

Po njegovim riječima, da bi se stvari eventualno počele popravljati, bilo bi neophodno da se Vlada KS suoči sa činjenicom da je postala talac nekolicine poslanika, da javno prizna da je nemoćna i tako otvori proces zajedničkog traženja odgovora na pitanje šta raditi do izbora i na šta potrošiti skoro milijardu maraka koje će vlast imati na raspolaganju do kraja mandata.

Kojović smatra da je najveća prepreka izlasku iz ove teške situacije sujeta, odnosno nespremnost kreatora ove većine da priznaju da u ovom sastavu ne mogu riješiti probleme koji opterećuju kanton i njegove stanovnike. Nedavno poskupljenje vode i najava poskupljenja grijanja jedna su od tema koje najviše zanimaju građane Kantona Sarajevo u posljednje vrijeme.

Kojović je o tome rekao da su zastupnici Naše stranke dugo bili jedini koji su u Skupštini govorili o neizbježnosti poskupljenja komunalnih usluga, ali su više puta isticali da je preduslov za preispitivanje tarifa reorganizacija i racionalizacija javnih komunalnih preduzeća:

„Mi smatramo, a to smo svojevremeno i predlagali, da je neophodno osnovati holding komunalnih preduzeća, jer je to oblik organizovanja koji su u regiji i u svijetu pokazao kao najekonomičniji. Pozivali smo Vladu da hitno i suštinski krene u reformu komunalne privrede, jer smo znali da će odgađanje samo uvećati problem i otežati finansijski položaj kantona i životni standard građana. Ništa po tom pitanju nije urađeno i danas smo u bitno goroj situaciji nego smo bili jučer. Ako ni danas ne počnemo rješavati ove probleme, moraćemo ih rješavati sutra, ali po daleko većoj cijeni, možda čak i po cijeni koju ni jedna politička partija koja je ovisna o učešću u vlasti nije spremna platiti.“

Gras, poskupljenje vode...

Istaknuo je da je ovaj model poskupljenja vode, za koji je Skupština tražila da se preispita, Naša stranka odmah po obznanjivanju ocijenila kao nestručan, socijalno nepravedan i u suprotnosti sa standardima UN-a. „Model sigurno neće ostati ovakav, ali neko će morati snositi odgovornost za eksperimentisanje na račun građana.“

Novi štrajk radnika GRAS-a izbjegnut je u "posljednjem trenutku", ali se čini da se problemi sve više gomilaju. Govoreći o budućnosti javnog saobraćaja u Sarajevu, te d ali li ima spasa za GRAS, Kojović je rekao da je aktualni ministar Jusuf Bubica od bivšeg ministra Harisa Lulića naslijedio nacrt zakona o javnom prevozu i zaslužan je jer je, napokon, razdvojio ono što se do sada tretiralo kao jedno pitanje, a bila su dva. Jedno je pitanje GRAS-a, a drugo je pitanje javnog prevoza.

Kojović je ukazao da je GRAS firma čiji dug iznosi možda 70 posto vrijednosti kapitala i zakon nalaže da se pokrene stečajni postupak:

„Stečaj ne znači nužno uništenje kompanije, dapače. Stečaj je pravni status, mehanizam, koji omogućava da se kompanija koja organizaciono i poslovno nije bila u stanju samoodrživo poslovati reorganizuje i stabilizuje. Najviše posla u vezi sa GRAS-om pripast će, po našem mišljenju, tužilaštvu, a stečajni upravnik će ga svesti na tramvajsko i trolejbusko preduzeće i možda će GRAS, ako se sad ozbiljno krene u rješavanje problema, uskoro moći ravnopravno konkurisati i za ostale usluge prevoza u Sarajevu. Drugo pitanje, ono koje je nama od početka bilo važnije, jest pitanje javnog prevoza u Sarajevu. Rješavanje tog problema je kvalitetno započeto ovim prijedlogom zakona o javnom prevozu i nama je žao što su poslanici iz parlamentarne većine imali neke važnije obaveze i nisu mogli prisustvovati glasanju i usvojiti ovaj, za građane ali I za privredu Sarajeva, dobar zakon. Mi se ipak nadamo da će zakon biti usvojen uskoro i da će i Sarajevo napokon dobiti javni prevoz kakav, mi smatramo, naša metropola I zaslužuje.“

Svjedoci smo sve više protesta uposlenika u javnim preduzećima koja su vlasništvu KS (Butmir, ZOI).

„Ja smatram da čovjek, kao i oni koji su mu to omogućili, koji je to uradio ovoj firmi i njenim radnicima mora krivično odgovarati. Ako iznos potrošen za tzv. reprezentaciju podijelite sa brojem radnih dana u godini dobijete da je 700 KM trošeno svaki radni dan, da je bez ekonomske opravdanosti i podloge primljeno u radni odnos više od 100 ljudi. Ja ne mogu da shvatim psihu koja se u stanju na taj način kockati, iživljavati, nad svojim radnicima. Ali to nije jedini, niti najgori slučaj u javnom sektoru. Vi imate situaciju da bolnice nisu u stanju pružati medicinske usluge ljudima jer nemaju sterilne plahte ili nemaju neke plastične cjevčice a za pare koje su potrošene na kupovinu službenog automobile nekome u Upravnom odboru Zavoda za zdravstveno osiguranje koje finansira nabavku tih materijala je potrošeno desetine hiljada maraka“, kazao je Kojović.

Sve se ovo i skoro u svakom javnoj ustanovi događa godinama, ali je, naglašava, prije bilo više novca i budžetske rupe su se lakše pokrivale kreditima.

„Ali, naš realni sektor je pred izdisajem jer ne može više da finansira ovako neefikasnu i glomaznu državnu skalameriju i svaki pokušaj vlasti da fiskalnim i parafiskalnim nametima iz njega iscijedi još novca koji neproduktivno potroše rezultira daljnjim smanjenjem privredne aktivnosti, što opet rezultira smanjenjem prihodovne strane budžeta i krug se tu zatvara“, ocijenio je Kojović.

Stegnuti kaiš

Naveo je kako je izlaz iz ove klopke ekonomskoj nauci objašnjen prije skoro sto godina i u globalnoj ekonomskoj krizi čiji smo svjedoci se opet pokazao kao efikasan. Vlast, dakle, mora stegnuti svoj kaiš, značajan dio javnih prihoda usmjeriti u infrastrukturne i obrazovne investicije i zakonskom i poreskom smislu omogućiti realnom sektoru rast, razvoj, otvaranje stvarnih radnih mjesta.

„Mora smanjiti pojedinačan pritisak na dohodak, a povećati poresku bazu, odnosno, broj obveznika. Ogroman je pritisak na poslanike da odobre ovo novo zaduživanje uime građana kantona, iako svi ekonomski parametri pokazuju da se radi o finansijskom samoubistvu. Nema sumnje da su projekti koji se namjeravaju finansirati ovim kreditom dobri, potrebni, neophodni i potpuno nam je nejasno zašto ih Vlada nije predvidjela u budžetu, jer poreski novac se i prikuplja da bi finansirao ovakve projekte a ne da bi se 700 KM dnevno trošilo na reprezentaciju, zaposljavala rodbina i stranački zaslužnici ili finansirale vjerske zajednice. Nezanemarljiv dio naših članova i simpatizera na ovaj ili onaj način pripada svijetu kulture iIi obrazovanja, i mnogo puta smo na Skupštini govorili da je ulaganje u obrazovanje i kulturu naša najbolja ekonomska investicija. Upravo zbog toga jer je rađen na nerealnim makroekonomskim indikatorima i nije predviđao smanjenje javne potrošnje i presumjeravanje tih ušteda u kapitalne investicije mi nismo ni glasali za ovaj budžet“, kazao je Kojović.

Sada nas "oni čije su partije protraćile i pokrale milione maraka od rata na ovamo" emotivno ucjenjuju zamjenom teza, po kojoj je naše odbijanje da ceh za svo to lumpovanje plate buduće generacije Sarajlija naše protivljenje projektima iz obrazovanja i kulture. Kojović je upozorio da je kreditni limit Kantona već probijen i svako dodatno zaduživanje je gašenje požara benzinom. 

Emotivna i moralna ucjena

"Vlada zna da je upravo Naša stranka za to da se gradi škola u Hadzićima, da je Danis Tanović inicirao izgradnju zgrade Akademije, da odlično znamo stanje sjedala u Narodnom pozorištu. I zbog toga je krediti kreiran kao emotivna i moralna ucjena“, rekao je.

U međuvremenu su se pojavile informacije da je nakon glasanja Naše stranke protiv novog kreditnog zaduženja  bilo ucjena u smislu da se prijetilo uskraćivanjem podrške MESS-u i još nekim kulturnim projektima u kojima rade zvaničnici NS-a: „Nemam komentara na to, osim što ću reći da nismo iznenađeni i da smo tu poruku primili k znanju i da takvi pritisci ni na koji način neće, kao što nisu ni u prethodnim slučajevima, uticati na način na koji odlučujemo i glasamo. Silu argumenata smo uvijek spremni prihvatiti, ali argument sile nikako.“