Karahasan: Stvari se ne saznaju iz knjiga, već bivanjem
''Čovjek piše u nadi da će naći sugovornika. Živimo u vremenu u kojem ljudi nisu sposobni baviti se samima sobom, uživati u otmjenoj, lijepoj samoći, ne podnose tišinu... a sugovornik je sve to, on umije lijepo, dobro i plodno šutjeti, te je spreman da se objavi, otkrije. Ja sam patološki dobar sugovornik, posmatram, slušam pažljivo, pratim ton i pokrete, zanimaju me ljudi i njihove priče. Moji sugovornici i su i moji studenti kojima uvijek kažem da je na mojim predavanjima sve dozvoljeno, osim slagati se sa mnom. Pitajte, polemišite, raspravljajte, proturječite mi... jer nešto smo uradili samo u slučaju ako smo sugovornici. Stoga osjećam privilegiju što za svoje studente imam radoznale ljude koji pitaju, tome se uvijek jako veselim'', kazao je Dževad Karahasan na jučerašnjoj promociji svog novog romana 'Sjeme smrti' u Connectumovom klubu knjige u Sarajevu.
Karahasanov roman 'Sjeme smrti' bavi se životom perzijskog pjesnika, matematičara i astronoma Omera Hajjama, jednim od najvećih znalaca i pjesnika ikad, autora najpreciznijeg kalendara, poznatog filozofa, te velikog poznavaoca različitih oblasti - od matematike do medicine.
''Omer Hajjam je bio veliki znalac, naučio je i znao sve ono što se moglo naučiti i znati u njegovo vrijeme, ipak, čitav je svoj život ostao progonjen osjećajem da je budala i neznalica, imajući osjećaj da nema nijedan pouzdan odgovor, a ono što je meni posebno interesantno jeste način na koji su ga vremenom otkrivali'', priča Karahasan.
Otkrivanje Hajjamovih djela
Engleski pisac Edward Fitzgerald je, nakon što je je svojevremeno negdje na buvljaku kupio knjigu sa Hajjamovim rubaijama, oduševljen odlučio da se vrati u London i usavrši perzijski jezik, kako bi prepjevao njegove rubaije na engleski jezik. I tako je krenulo: Hajjamove se rubaije počinju recitirati svuda po svijetu, a neki su smatrali da se radilo o Fitzgeraldovim pjesmama.
''Desilo se lijepo čudo: jedan je pjesnik svoj talenat nadišao prepjevavanjem drugog pjesnika'', priča Karahasan.
Krajem 19. st. su se pojavili i klubovi štovaoca i obožavatelja Hajjamovog rada, a napisano je na desetine hiljada knjiga o njegovom životu, no Karahasan ističe da njegov cilj nije da pruži nove informacije, već prikaže i podsjeti na Hajjamovu veličinu i značaj.
''Nemam iluziju da ću ovom knjigom reći nešto novo; moj je cilj tek približiti njegova pitanja, te pokazati u kolikoj je mjeri Hajjam kao čovjek koji se pita u vrijeme fundamentalizma i uspaljenih djelilaca odgovora, ustvari dragocjen i potreban'', pojašnjava Karahasan.
Hajjam kao orijentalni Faust
Karahasan Hajjama smatra izrazito suvremenim junakom koji je, bez obzira na sva znanja koja je stekao, uspio ostati skeptik, vječno se pitajući i preispitujući.
''Hajjam je jedan od najsuvremenijih karakternih likova, a našem je vremenu potreban jer je izrazito aktuelan - možemo ga nazvati čak i orijentalnim Faustom. Ne samo njegov lik, nego je i epoha u kojoj je živio šokantno slična našoj – to je vrijeme fundamentalizama, političkih terora, revolucija i carstava koja nastaju svakodnevno, te nestaju nakon 20, 30 godina'', kaže Karahasan.
'Sjeme smrti': Roman odrastanja
Roman 'Sjeme smrti' je prvi dio trilogije o Omeru Hajjamu, te uvodi Hajjama u odraslo doba. Početak romana nudi priču o intelektualcu punom znanja, no bez iskustva, a Karahasan ga naziva 'romanom odrastanja', koji nudi uvid u različite slojeve, razine i forme saznanja.
''Jedna stvar je znati nešto kao informaciju, a potpuno druga stvar to i doživjeti. Odrasta se tijelom, iskustvom, bićem, emocijama... radi se o procesu saznavanja nečega što je bilo tek bilo informacija. Ova knjiga govori upravo o tome. Stvari se ne saznaju glavom, iz knjiga, niti od drugih ljudi. Stvari se uče tek bivanjem i življenjem'', kazao je Karahasan.
Dok prvi dio trilogije 'Sjeme smrti' uvodi Hajjama u odraslo doba, drugi dio trilogije koji nosi naziv 'Sve o jeseni' prikazuje period Hajjamove zrelosti i jednu panoramu epohe. Treći dio, radnog naslova 'Sestro noći' prikazuje starog, bolesnog, razočaranog Hajjama i njegovu smrt, a Karahasan je istakao da razmišlja da li da trilogiji da zajednički naziv, a ako se to desi, to će biti naziv 'Što pepeo priča'.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.