Kako je izbjeglica iz BiH potukao desničare i protivnike migracije u Švedskoj

Lista Socijaldemokratske stranke koju je na nedjeljnim izborima predvodio taj prijeratni strojar iz okoline Banje Luke osvojila je uvjerljivo najveći broj glasova u novom sazivu lokalnog parlamenta.

“Dobili smo povjerenje 34 posto birača. Od kada sam prije dva izborna ciklusa došao na čelo stranke, rasli smo s 21 na 34 posto, s time da bi ovaj posljednji rezutat mogao biti još i uvjerljiviji kada se prebroje svi glasovi. U odnosu na posljednji saziv, imamo dva mandata više i uvjerljivo najveće šanse da sastavimo vlast. Prva iduća lista dobila je 15,4 posto glasova”, kaže Ćorković, s kojim su novinari Slobodne Dalmacije razgovarali jutro nakon izbora.

Ipak, da bi ostao u fotelji gradonačelnika, trebat će mu postizborni savez. Tu priželjkuje dogovor sa Seljačkom starankom ili konzervativcima.

“Seljaci su nam ideološki bliži, jer i mi i oni dijelom ulazimo u taj politički centar. Jedini s kojima nema nikave šanse za dogovor, pa čak i pod cijenu da odemu u oporbu, jesu Švedski demokrati. To što oni proklamiraju nama je krajnje neprihvatljivo”, ističe Ćorković, koji je i za dobrih 10 posto ostvario bolji rezultat nego nacionalna lista njegove stranke, koju je nosio predsjednik socijaldemokrata i trenutačni premijer Stefan Lofven.

Najveća tačka sukoba, na kojoj su se dobivali i gubili izbori, jesu izbjeglice. Švedska je zemlja koja ih je u odnosu na ukupan broj stanovnika primila najviše od svih članica Europske unije, te je stoga to postalo prvorazredno unutarnjopolitičke pitanje na kojemu je jahala radikalna desnica.

Izbjeglica iz BiH

“Mene je kao bivšeg izbjeglicu iznenadio rast Švedskih demokrata, iako su im neke predizborne ankete davale i više glasova od tih 17,6 posto koliko su na koncu dobili. Po meni, ključ za njihov rast je osam godina vladavine konzervativaca u periodu od 2006. do 2012. godine. Tada je došlo do rezanja čitavog niza prava penzionera, pa korisnika socijalnog sistema, kao i nezaposlenih. Stvorio se antagonizam u društvu koji nisu uspjele prebrisati ni četiri godine naše uspješne vladavine, kada smo postigli rekordnu zaposlenost, privredni rast i čitav niz drugih stvari. Problem je bio što su izbjeglice od radikala označene kao uzrok svih problema, pa je na kraju dio birača ‘popio’ tu priču. Mene raduje što je u mom Borgholmu rast ‘Švedskih demokrata’ bio duplo manji nego na nivou države, kao i da smo mi rasli još više od njih”, navodi Ćorković.

Dobar dio političkih analitičara navodi kako je Švedska nakon izbora zapela u "političkoj slijepoj ulici", a prije svega zbog činjenice da će teško biti napraviti savez do jučer nepomirljivih ljevičara i desničara.

“Po meni tri su opcije. Jedna je savez ljevice i desnice, druga da našu vladu podrže liberali i seljaci, jer su oni decidirano rekli da neće sa ‘ŠD-ovcima’, te treća manjinska vlada kakvu smo imali još davne 1978. godine, ali je potrajala samo godinu dana. Četvrta opcija, savez konzervativaca i ŠD-a, ne čini mi se vjerovatan, i to ne zato što oni ne bi htjeli, već zbog toga što su konzervativni partneri izričito protiv i već su se javno izjasnili. Ipak, mislim da nećemo doći do paralize, jer su švedski političari već u par navrata pokazali da se znaju izdići iznad stranaka i raditi zajedno kada je u pitanju opće dobro”, uvjeren je gradonačelnik Borgholma.

Već je javno najavio kako će nakon još jednog mandata na čelu ovog otočkoga grada ući u nacionalni politički ring.

Spada u red onih socijaldemokrata koji drže da Lofven treba odraditi još jedan mandat na čelu i stranke i vlade, unatoč vrlo tijesnom odnosu snaga u parlamentu.

“Ipak smo mi ukupno dobili osam do devet posto glasova više na izborima od konzervativaca i pojedinačno smo najjača stranka. Dosadašnjem premijeru svi rezultati i makroekonomski pokazatelji govore u prilog. Uvjeren sam zato da će Švedskom u iduće četiri godine vladati ta jedna srednja opcija”, kazao je Ilko Ćorković.