Jakob Finci: Može li Bosna i Hercegovina biti građanska država?

Aktuelni Ustav Bosne i Hercegovine promovira etničko-teritorijalni koncept konstitutivnosti naroda, a ne ravnopravnost građana u svakom njenom dijelu.

Piše: Faruk Vele 

To je razlog zašto je predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, na jednoj od sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99", gotovo zavapio da je "postalo na neki način uvredljivo ako hoćete da budete građanin".

"To nije moguće. Morate pripadati jednom od velikih nacionalnih torova. Ako niste ni u jednom, onda ste - ostali, a ostali su po svemu sudeći, zaostali", rekao je Finci. 

Je li onda moguća građanska Bosna i Hercegovina? 

Ovo pitanje posebno je aktualizirano nakon Deklaracije Stranke demokratske akcije (SDA) koja je usvojena na 7. kongresu stranke 14. septembra.

Predstavljena Programska deklaracija SDA: Jačanje ekonomije i ubrzane EU integracije

Podsjetimo, uslijedile su žestoke reakcije. Hrvatski narodni sabor je odbacio Deklaraciju SDA. Dragan Čović, lider HDZBiH, je otišao dotle da je prošle godine građansku državu u kontekstu BiH usporedio sa islamskom državom (!?), dok je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je pozive na građansku državu iskoristio da kaže kako će RS tražiti afirmaciju prava na samoopredjeljenje.

A šta o tome misli Jakob Finci, jedan od ljudi u čijem slučaju je presudio Evropski sud za ljudska prava, na isti način kako je odlučivao u slučajevima "Pilav", "Zornić" i drugi... Danas ti slučajevi predstavljaju neke od ključnih vrijednosti na kojima će insistirati Evropska unija (EU). 

"Bojim se da u ovom vremenu nije moguće da BiH postane građanska država, iz jednostavnog razloga što su etničke podjele tako jake da se mi ne deklarišemo nikako drugačije nego po svojim etnicitetima. To nam je prvi i osnovni kvalitet. Dakle, da sam Bošnjak, Srbin, Hrvat. I na tom sve staje. Čak ono što je u doba Austro-Ugarske ovdje bilo normalno jeste da ljudi, ako se već dijele, da se dijele po vjerskim pripadnostima, da su: muslimani, katolici, pravoslavni, ali ne da su pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda kao danas", rekao je Finci za Radiosarajevo.ba. 

Jer, to nas je, smatra on, jednostavno "udaljilo od evropske ideje građanske države". 

"Kada će biti vrijeme za to (građansku državu), to je pitanje. Bojim se da ja neću to doživjeti. Ali možda do konca 21. vijeka da se stvari promijene i da BiH uspije da bude ono što Evropa od nas očekuje, a to je normalna evropska građanska država", ističe Finci. 

Nažalost, kako je primijetio, do toga je dalek put pred nama.

"Vidim da ovako kako rade naši politički lideri, nikome nije stalo do Evrope, ni do toga da se mi kao država normalizujemo, nego im je stalo da ostanu na vlasti po svaku cijenu. Vlast se bogati ne samo za sebe i svoju porodicu, nego i za generacije koje dolaze poslije njih, svoju djecu, unuke i praunuke. Sve je to žalosno, ali to je naša stvarnost. Mi kao građani to nesvjesno podržavamo svakih dvije godine glasajući za takvu opciju i takvo rješenje", poručio je Finci. 

Prema njemu, sasvim je jasno da bez izvršenja u slučaju "Sejdić-Finci" i ostalih neće biti napretka BiH ka Evropskoj uniji, jer se radi o nekim od temeljnih vrijednosti demokratskih sistema i EU. 

"Znate, to je sasvim jasno. Ali, uvijek se traži krivac...Onog dana kada Evropa, onakva kakva jeste, ne promijeni svoje mišljenje i ne odustane od svojih osnovnih postulata da svi građani jedne zemlje moraju biti ravnopravni, onda će neki u BiH imati opravdanje da je to sve zbog Roma i Jevreja. Uostalom, normalno je da oni budu kriv za sve... Naši političari nisu krivi nizašto pa će imati barem koga da krive.  Šta se može. Ovo je Balkan, ovo je Bosna i ovo je naša realnost", zaključio je Finci.