Isović: Građani ne trebaju dozvoliti da im sreću umanjuju oni koji varaju državu

Protekle sedmice Porezna uprava Federacije BiH započela je pojačan nadzor poreznih  obveznika u sistemu fiskalizacije. 

Samo jučer inspektori Porezne uprave su na cijelom području ovog entiteta izvršili 253 brze kontrole. Cilj kontrola bio je poštovanje zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanje radnika 'na crno'.

U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave su otkrili 75 neprijavljenih radnika, 89 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račine, deset objekata koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 19 objekata koji su radili bez odobrenja za rad nadležnog organa.  Inspektori su zapečatili 47 objekata, izdato je 145  prekršajnih naloga ukupne vrijednosti od 435.750 KM. Akcije se nastavljaju i ovog vikenda.

Tim povodom razgovarali smo sa direktorom Porezne uprave FBiH Šerifom Isovićem. 

 Razgovarao: Faruk Vele

Isović za Radiosarajevo.ba govori o najnovijim akcijama, ukupnim aktivnostima PUFBiH, kada će u FBiH započeti nagrađivanje građana za traženje računa, šta se dešava u Aluminiju i rudnicima u FBiH, te kada će država početi raditi na tome da olakša privredi i smanji "sivu zonu".

Radiosarajevo.ba: Šta je cilj najnovije akcije Porezne uprave i kakvi su rezultati navedenih aktivnosti? 

ISOVIĆ: Porezna uprava Federacije BiH u kontinuitetu, pored ostalih predmeta kontrole vrši i kontrolu poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima. Po novom konceptu inspekcijskog nadzora, provodimo brze kontrole, tzv. akcije, čiji je cilj upravo nadzor nad primjenom Zakona o fiskalnim sistemima, tj. da li su obveznici fiskalizacije fiskalizirani, da li izdaju račune i da li su prijavili radnike.

U ovim akcijama, Uprava je izvršila ukupno 20.822 kontrole u kojima je otkriveno 2.359 neregistriranih obveznika, 1.760 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj, 6.010 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune i 6.673 radnika koji su radili na crno. Nažalost, zbog ovih nepravilnosti izdali smo 11.799 prekršajnih naloga sa ukupno izrečenom kaznom od 28.982.372,00 KM. Samo  u 2019. godini izvršeno je ukupno 5.857 kontrola u kojima je otkriveno 1.018 obveznika fiskalizacije koji nisu izdavali fiskalne račune i 142 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.

Pored ovih rezultata, treba istaći da smo u 2019. godini, u odnosu na 2015. godinu, ukupan broj fiskalizovanih uređaja povećali za 47.861 ili za preko 167 posto i sada iznosi 76.487, dok je na kraju 2015. godine iznosio 28.626. Ovaj podatak je posebno značajan ako se ima u vidu da se Zakon o fiskalnim sistemima primjenjuje od 01.01.2010 godine i da se u prve dvje godine njegove primjene svi obveznici fiskalizacije trebali fiskalizirati.

Analizom i razvojem informacionog sistema u procesu fiskalizacije došli smo do saznanja da određen broj poreznih obveznika vrši storniranje prometa. Obzirom da Poreznoj upravi primarni cilj nije kažnjavanje poreznih obveznika nego poštivanje važećih propisa i da dobrovoljno prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze, Uprava je javno ukazala na ovu pojavu i upozorila porezne obveznike da usklade svoje poslovanje, te da će u narednom periodu biti predmetom kontrole.

Obveznici fiskalizacije kod kojih se u toku kontrole utvrdi da su vršili storniranje ili reklamiranje prometa dužni su razloge storniranja fiskalnih računa obrazložiti i dokumentovati. U suprotnom, na umanjeni promet biće izvršen obračun poreznih obaveza i preduzete sve mjere propisane važećim zakonima, uključujući i podnošenje krivičnih prijava.

S obzirom da je ova aktivnost najavljena prije sedam dana i  da je, kao što to stalno ističemo, cilj Porezne uprave dati priliku obveznicima da sami otklone nepravilnosti, rano je govoriti o efektima inspekcijskih nadzora kada je u pitanju ova aktivnost, odnosno obaveza evidentiranja prometa.

Radiosarajevo.ba: Šta su generalno rezultati Porezne uprave FBiH u proteklom periodu koje bi vrijedilo istaknuti?

ISOVIĆ: Vizija Porezne uprave Federacije BiH je da postane pravedan, racionalan i efikasan porezni organ koji će biti pouzdan partner poreznim obveznicima i čiji je prioritet efikasna naplata javnih prihoda. Unatoč finansijskim i materijalnim ograničenjima i nedostatku dovoljnog broja poreznih službenika, Uprava ulaže velike napore da realizuje zacrtanu viziju. U protekolom periodu pokrenuto je više aktivnosti i gotovo da nema segmeta poslovanja koja nisu unaprijeđena.

Istakao bih rezultate u slijedećim segmentima rada: jačanje transparentnosti u radu, porezne svijesti i porezne discipline, razvoj partnerskog odnosa i sinergije sa svima koji su mogli dati doprinos učinkovitijoj naplati poreza. Jačanje povjerenja prema Upravi od poreznih obveznika, građana i javnosti.

Zatim, tu je važno podsjetiti na brze akcije - kontrole koje primjenjujemo na području čitave Federacije BiH. Naglasio bih, da se dešavaju pozitivne reforme u svim procesima Porezne uprave. Dobra  saradnji s međunarodnim institucijama (MMF, Evropska komisija, Svjetska banka, USAID...) i svim nivoima vlasti u BiH. Posebnu važnost ima uspostava CILAP projekat – Registar cijena nekretnina.

Unapređenje sistema e-usluga (podnošenje niza obrazaca elektronskim putem iz oblasti zakona o porezu na dohodak i dobiti, doprinosa i imovinskih poreza i naknada i taksi, provjera listića iz kladionica, provjera listića za javljanje fiskalnih uređaja).

Dalje je važno spomenuti projekat  E-doprinosi - online portal za provjeru uplaćenih doprinosa. Tu je i sistem internih edukacija i podizanje ugleda i stručnosti zaposlenika, unapređenje analiza i izvještavanja...

U vezi sa svim navedenim mi imamo značajan rast javnih prihoda iz nadležnosti PUFBiH. Uprava je razvijala i poticala sinergiju sa drugim institucijama, a prije svega sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove, Finansijsko-informatičkom agencijom, kantonima, općinama, policijskim upravama i drugim institucijama koje su mogle doprinijeti efikasnijem izvršavanju poslova iz nadležnosti Uprave.

Posebnu sinergiji smo razvijali sa poreznim obveznicima, građanima, akademskom i poslovnom zajednicom, međunarodnim institucijama, medijima i dr., a prema nosiocima izrade pravnog okvira porezne politike u segmentu naplate javnih prihoda Uprava je inicirala donošenje i izmjenu više propisa.

Ove i druge aktivnosti koje je provodila Uprava u posljednje tri godine dovele su do značajnog rasta naplate javnih prihoda iz nadležnosti PUFBiH, tako da su u 2015. godini ukupno naplaćeni prihodi iznosili 4,1 milijardu KM i u odnosu na 2014. godinu veći su za više od 311 miliona KM ili za 8,19 posto. U 2018. naplata je iznosila 5,182 milijardi KM, što je u odnosu na 2014. godinu više za 1.385 milijardi KM ili iskazano u procentu predstavlja rast u iznosu od 36,5 posto.

Radiosarajevo.ba: Šta je sa ovom godinom?

ISOVIĆ: Pozitivan trend naplate javnih prihoda ostvaren je i u 2019. godini, tako da naplaćeni javni prihodi za koje je nadležna Uprava, za period januar-septembar (9 mjeseci) 2019. godine iznose 3.915.278.971 KM, što je za oko 80.649.403 KM više, u odnosu na 2018. godinu ili za  2,10 posto i do kraja godine očekujemo naplatu od cca 5,3 milijarde KM. Navedeni procenti naplate javnih prihoda predstavljaju najveći rast javnih prihoda u BiH i regionu i pokazatelj su da porezna disciplina u Federaciji BiH raste.

Također u proteklom periodu Uprava je uputila veći broj inicijativa i prijedloga i učestvovala u izradi ili izmjeni preko 30 propisa i na taj način pokazala svoju društvenu odgovornost i odlučnost da doprinese kvalitetnijem poreznom sistemu, a time i razvoju države, što će svakako omogućiti i bolji život njenih građana.

Istaknuo bih da su i aktivnosti koje Porezna uprava Federacije BiH provodi sa građanima, medijima, policijom i drugim institucijama imale značajne efekte.  Zaprimljeno je preko 4.400 prijava o nepravilnostima koje su provjerene i najčešće korištene za planiranje  brzih kontrola. 

PUFBiH će i u narednom periodu svoje aktivnosti usmjeriti na razvoj sinergije koja će uticati na blagovremenu naplatu javnih prihoda za koje je nadležna, smanjenje sive ekonomije i smanjenje porezne evazije.

Posebnu pažnju će posvetiti jačanju ugleda i reputacije, te unaprjeđenju rada u svim segmentima, kako bi bila što bolji servis poreznim obveznicima i povećala stepen dobrovoljnog poštivanja propisa i plaćanja poreznih obaveza. Kontinuirano će, koristeći sve raspoložive kapacitete, unaprjeđivati svoje usluge i educirati javnost o značaju poštivanja poreznih propisa. 

Radiosarajevo.ba: Međutim, na području etniteta RS i u regionu u toku je akcija u kojem se građani nagrađuju za lojalnost i insistiranje na izdavanju računa. Podijeljeni su čak i stanovi. Da li ste razmišljali o sličnoj akciji? Šta bi ona mogla da donese? 

ISOVIĆ: Ja sam više puta ukazao da je Federacija BiH uvela jedan od najlošijih modela fikalizacije zbog kojeg ne možemo provoditi aktivnosti u vezi sa nagrađivanjem kupaca, kao i neke druge aktivnosti koje bi bile od značaja smanjenje sive ekonomije i efikasnije ubiranje poreza. U posljednje vrijeme Federalno ministarstvo finansija provodi aktivnosti na poboljšanju sistema fiskalizacije i nadam se da će ova dogradnja imati za rezultat sistem fiskalizacije koji je, primjera radi, kao u Hrvatskoj ili Sloveniji i da će se nakon toga moći provoditi nagradne igre i nagrađivati građani-kupci i da će sistem fiskalizacije biti jedno značajno sredstvo koje će uticati na efikasniju borbu protiv sive ekonomije. 

Radiosarajevo.ba: Da li Porezna uprava i dalje provodi aktivnosti kontrole u Aluminiju i šta ste do sad otkrili u vezi s tom kompanijom. Bilo je pokušaja da se izbjegnu obaveze prema državi i sredstva usmjere u druge svrhe? 

ISOVIĆ: Porezna uprava je postupila po nalogu Vlade Federacije BiH i započela kontrolu poslovanja „Aluminija“. Ovom kontrolom je obuhvaćen period poslovanja od 01.10.2018. godine do 30.09.2019. godine iz razloga što je Uprava izvršila kontrolu poslovanja ovog obveznika u 2018. godini za period poslovanja od 01. 01. 2014. godine do 30.09. 2018. godine. Kontrola se privodi kraju, a o istoj ćemo podnijeti izvještaj Vladi FBiH. 

Radiosarajevo.ba: Šta možete reći u pogledu dugovanja rudnika u Federaciji BiH? 

ISOVIĆ: Dug šest rudnika koji posluju u koncernu JP Elektroprivrede BiH iznosi oko 500 miliona KM od kojeg se oko 6 posto odnosi na dug po osnovu zatezne kamate. Veći dio kamata je otpisan u prethodnom periodu bez uplate glavnog duga (bezuslovno) shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, a u vezi sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika mrkog uglja u Federaciji BiH. Također, ukupan porezni dug svih poreznih dužnika u prisilnoj naplati na dan 30.09.2019.godine iznosi 2.906.232.775,84 KM. 

Za rješavanje problema duga svih poreznih obveznika – dužnika potreban je i nužan,  prije svega, sveobuhvatan, kvalitetan pravni okvir, provodiv u što kraćem roku, koji će sistemski urediti plaćanje duga svih poreznih obveznika, a ne samo obveznika u državnom vlasništu ili pojedine grupe obveznika. Međutim, sam zakon ovaj problem neće riješiti. 

Prije donošenja zakona, bez odlaganja, organi upravljanja i osnivači dužnika treba da hitno izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada, prihoda, produktivnosti, ekonomičnosti i drugih pokazatelja uspješnosti poslovanja. Podsjetio bih da ova i druga rješenja Porezna uprava predlaže duže od tri godine i samo se može pretpostaviti koliko smo izgubili zbog neprihvatanja ovih prijedloga, ili eventualno predlaganja boljih rješenja. 

Radiosarajevo.ba: Govorimo o dugovima i kaznama. Može li država na koncu pomoći privredi da otvori prostor za legalan radi i bijeg iz „sive zone“. Kakvo je Vaše mišljenje o tome? 

ISOVIĆ: Ne samo da može, već mislim da i mora. Da bi to učinila neophodno je, prije svega, izvršiti tri stvari. Prvo treba utvrditi uzroke sive ekonomije, drugo donijeti adekvatan pravni okvir i treće osposobiti institucije koje će provoditi propise i raditi na smanjenju sive ekonomije. Kad bi se realizovale ove tri stvari, garantiram da bi se u veoma kratkom roku, najduže do dvije godine, stepen sive ekonomije sveo, kao u nekim zemljama EU, ispod 10 posto, a što bi imalo ogroman uticaj na kvalitetan i stabilan ekonomski rast. Ja sam u više navrata, bilo kroz prijedloge za donošenje ili izmjenu propisa, date intervjue ili objavljene radove ukazao na uzroke sive ekonomije i potrebna rješenja za suzbijanje sive ekonomije, a što se sve može se vidjeti i na stranici Porezne uprave Federacije BiH. 

Radiosarajevo.ba: Šta bi bila Vaša poruka građanima i privrednicima u pogledu naplate poreza? 

ISOVIĆ: Jedan od strateških ciljeva PUFBiH je razvijanje partnerskog odnosa sa poreznim obveznicima i svima onima koji mogu doprinijeti stvaranju novih i pozitivnih vrijednosti u društvu. Uprava konstantno poziva porezne obveznike da posluju legalno, da svoj novac koriste za unaprjeđenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima, a ne da teško zarađeni novac troše na plaćanje kazni i kamata. 

Uprava je spremna na sve načine pomagati obveznike koji pokazuju da imaju namjeru i žele da izvršavaju svoje porezne obaveze, ali je i odlučna kad je u pitanju poduzimanje svih mjera prema onima koji svoje obaveze žele izbjeći kako bi ih usmjerila na zakonito postupanje, i ako njen cilj nije kažnjavanje. 

Osnovni cilj koji Uprava želi ostvariti je da svaki porezni obveznik ispunjava svoje obaveze, da ih dobrovoljno prijavi i plati, da prijavi svakog radnika. Uprava javno Moli obveznike da obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, da posluju u skladu sa važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja.

Uprava javno poziva i građane da prijave saznanja o nepoštivanju poreznih zakona, ukazujući im da je Bosna i Hercegovina domovina u kojoj trebaju ostati i biti sretni, a nikako obespravljeni, poniženi i eksploatisani i da ne dozvole da njihova prava i sreću umanjuju oni koji ne prijavljuju radnike i ne plaćaju poreze i doprinose, varajući tako i građane i državu, a istovremeno uvećavaju svoje bogatstvo. 

Građani ne trebaju dozvoliti da njihovu sreću umanjuju oni koji varaju državu i ne plaćaju poreze, jer porezi i doprinosi novac je svih građana. Broj prijava građana koji je sve veći, na čemu im se Porezna uprava javno zahvaljuje, dokaz je da je kod građana dobijeno povjerenje i da Poreznoj upravi građani vjeruju. S druge strane Uprava poštuje građane i ima aktivan odnos prema prijavama i garantuje punu diskreciju svim podnosiocima prijava. 

Porezna uprava je kreirala i profil na društvenoj mreži radi dodatnog promovisanja rada Uprave i ostvarivanja interakcije sa poreznim obveznicima - građanima. Pod korisničkim imenom ''Porezna uprava FBiH”, porezni obveznici - građani mogu pronaći informacije o aktivnostima koje poduzima Porezna uprava, kao i druge zanimljivosti u vezi sa njenim radom i nadležnošću koji je propisan Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH.