Irena Mrnjavac: Država za vježbanje demokracije

U sklopu programa “Mladi za pravdu”, koji realiziraju Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR) i Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, na temu učešća mladih u procesu reformi, kao i posebno o pitanjima reformi u sektoru pravosuđa, YIHR je razgovarao sa Irenom Mrnjavac, predsjednicom Hrvatskog studentskog politološkog foruma.

Intervju je ustupljen portalu Radiosarajevo.ba za objavu.

YIHR BH: Koja je uloga mladih u procesu zagovaranja reformskih procesa u Bosni i Hercegovini. Na koji način se HSPF do sada uključivao u iste, odnosno šta je plan za budućnost?
Mrnjavac: Postoji li bolja država na svijetu za vježbanje demokracije pa i procesa zagovaranja, odnosno, lakši uvjeti da se u ovako jednoj letargičnoj sredini istaknete u gomili, preuzmete odgovornost, nađete neko rješenje i izborite se za njega, od Bosne i Hercegovine? Međutim, koliko god mali broj mladih sudjelovao u svemu tome, oni ipak, vjerovali ili ne, postoje.

Žalosno je da naši povodni i poslušni mediji rijetko imaju sluha za takve akcije, ali su zato skloni konstantnom prozivanju mladih za kojekakve grijehe, zaboravljajući da mi nismo ni dužni rješavati ovo (ne)rješivo stanje, nego da za kaos koji su proizveli moraju stariji građani preuzeti odgovornost. HSPF je udruga koja se prije svega bavi politološkim temama, stoga smo surađivali između ostalih i s političkim strankama, sličnim NVO-ima, profesorima, članovima akademske zajednice. I svaki put bi bili svrstani u jedan od bezbroj torova, od kojih je navodno svaki nepodoban. Putem priopćenja, javnih tribina, okruglih stolova, službenih posjeta pokušavamo potaknuti ljude na neka „izvanokvirna“ razmišljanja o politici, jer se u tranzicijskoj, gotovo nesuverenoj državi moraju baviti njome. Kroz svoje djelovanje smo došli do mnogih istaknutih ličnosti pa i do Ekspertne skupine za Ustavne reforme, čiji je zadatak, što je zanimljivo, uglavnom i bio da ispita mišljenje cjelokupne bh. javnosti o krojenju njihove budućnosti. Politološki razmišljati ne mora isključivo značiti da morate postati član stranke, ali ne morate ni čekati smjernice velikih vođa, osim ako ne želite otići odavde, što izgleda 70% mladih želi. U skoroj budućnosti ćemo što više raditi na afirmaciji svojih članova, jer nema više smisla čekati naše obrazovne sustave da isto učine.

YIHR BH: Neujednačenost zakonskih propisa u Federaciji i RS donosi određenu dozu pravne nesigurnosti. Ovo pitanje je posebno problematično iz perspektive građana koji pripadaju povratničkih zajednicama. Kako riješiti neharmoniziranost propisa?
Mrnjavac: Logičan odgovor na Vaše pitanje bio bi harmonizirati propise, s obzirom da smo svjetlosnim godinama daleko od toga, idemo korak po korak. Kao prvo, ne vidim da se vladajuće instance uopće brinu oko ovoga, jer uglavnom vide samo do entiteta u kojem oni žive, a ne BiH kao cjelinu. Za sada gotovo da nije postojala volja za rješavanje bilo kakvog pitanja na državnom nivou. Koliko god bilo teško i ironično govoriti o pitanjima poput nacionalnog, ustavnih reforma itd, u situaciji kada svakodnevno sve više ljudi se hrani iz smeća, moramo konačno se vratiti 20 godina unazad, i riješiti osnovne stvari.

YIHR BH: Finansiranje pravosudnih institucija jedno je od gorućih pitanja za neovisnost pravosuđa. Smatrate li da je danas pravosuđe pod političkom kontrolom, u ovom smislu?
Mrnjavac: Ovo bi moglo biti i retoričko pitanje. Sve da suda u životu niste vidjeli, dovoljno je da uzmete u obzir situaciju u kojoj živimo, nameće vam se odgovor kontrole pravosuđa. No nisu financije problem samo u ovom vidu javnih poslova, nego zaista u svim. Školstvo, zdravstvo, kultura, su vrlo često podložni političkoj volji zbog neriješenih problema financiranja.

YIHR BH: Kakva je percepcija građana, kada je u pitanje rad pravosudnih institucija? Zbog čega građani imaju/nemaju povjerenja u pravosuđe?
Mrnjavac: Prethodno pitanje je odgovor na ovo. Građani nemaju više povjerenja ni u koga, pa ni u sebe same. Zamislite situaciju kada vam je nanesena bilo koja vrsta nepravde, ili ste žrtva zločina bilo koje vrste, morate razmisliti dobro isplati li vam se to, i mo ete li išta postići. E u takvom sustavu mi živimo. Osim ogromnih troškova, sudski postupci traju iznimno dugo, tako da je izvjesnije da će vas stići neka kazna iz bivše države, engo da ćete istjerati pravdu u ovoj. Uostalom, ni država ne rješava svoje presude, pa ni one koje joj opasno vise o glavi, odnosno našoj budućnosti, i nitko e brine oko toga. Osim možda svih onih osuđenih prestupnika koji na slobodi čekaju izvršenje kazne zbog pretrpanih zatvora.