FOTO: Bez njega Sarajevo ne bi izgledalo tako lijepo
Sarajevo ne bi imalo današnji izgleda da nije bilo Josipa Vancaša, jednog od najproduktivnijih arhitekata za vrijeme austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini.
Vancaš je rođen na današnji dan, 22. marta 1859. godine u mađarskom gradu Sopronu. Studirao je do 1881. na Tehnološkom Institutu, a zatim radio u atelieru F. Fellnera i H. Helmera u svojstvu crtača na projektima za neka pozorišta.
U
tom ateljeu Vancaš je bio orijentiran na renesansni stil, što će mu
kasnije dobro doći u Sarajevu. Čekajući na pravo zaposlenje Vancaš se u
oktobru 1882. upisuje na Arhitektonski odjel Akademije likovnih
umjetnosti gdje se kod Friedricha Schmidta posvetio studiju gotike.
Na poziv bosanske vlade dolazi 1883. godine u Sarajevo gdje je proveo najveći dio života i bio vodeća ličnost u arhitekturi. Proučavao je bosansko narodno graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih karakterističnih elemenata ostvariti "bosanski stil".
U
Bosni i Hercegovini je sagradio 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola,
10 banaka, 10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada...
Pridonio je urbanom razvitku Sarajeva dajući smjernice za izgradnju prostora oko pojedinih sarajevskih ulica.
Najznačajnija Vancaševa djela
Prvo Vancaševo djelo u Sarajevu koje treba spomenuti je Katedrala Srca Isusova (1884-89), rađena u kombinaciji elemenata gotike i romanike.
U
neorenesansnom stilu rađena je palača Zemaljske vlade, današnja zgrada
Predsjedništva, dok se secesijom bavio pri projektovanju Vojne pošte,
još jedne građevine bez koje bi Sarajevo bilo siromašnije.
Danas jedna od ulica u centru Sarajeva nosi Vancaševo ime.
Zajedno s Karlom Paržikom projektuje zgradu Grand hotela, kasnije zgrada Zemaljske banka (Landesbank), kasnije Služba društvenog knjigovodstva (SDK), a danas Zavod za platni promet, odnosno građevinu pred kojom je smještena Vječna vatra.
Vancaš je radio još i na i Katoličkom groblju na Koševu, Hotelu Central, Isa-begovom hamamu, Sjemeništu sv. Ćirila i Metoda i vlastitu kuću u Titovoj ulici.
Zaslužan je za izgradnje crkava u Varešu, Zenici, Kiseljaku, te je projektovao Hotel Union u Ljubljani, zgrada Prve hrvatske štedionice u Zagrebu...
Preminuo je u Zagrebu 15.decembra 1932. godine.
U fotogaleriji pogledajte šta je sve Vancaš poklonio Sarajevu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.