Elvir Kazazović za Radiosarajevo.ba: Treba uvesti informatiku u prvi razred osnovne škole

Stupajući na novu dužnost ministra za obrazovanje i nauku Kantona Sarajevo, Elvir Kazazović, kandidat stranke Stranke demokratske akcije, ušao je, doslovno, u prazan ured. Njegovi prethodnici, naime, iz ovog su ministarstva mahom odlazili tako što su davali ostavke, a ne nakon što bi im istekao mandat. To je uvjetovalo da na čelu ove važne institucije više od godinu dana nije bilo nikoga. 

Sudeći prema informacijama koje su iz press službe KS-a na adrese redakcija pristizale u prvim sedmicama njegovog mandata, novi ministar je već u startu najavio strateške promjene. Ono što je najvažnije i što će svakako zanimati učenike, studente i roditelje je reforma nastavnih planova i programa koju je Elvir Kazazović najavio. 

U intervjuu koji je ministar dao za portal Radiosarajevo.ba detaljnije nam govori o svojim planovima i rješenjima. 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba 

Radiosarajevo.ba: Uz čestitke za imenovanje, najprije vas molimo da kažete da li ste se kroz svoju političkoj karijeru na bilo koji način pripremali za poziciju ministra za obrazovanje? 

Kazazović: Cijeli život sam vezan uz obrazovanje i prošao sam po vertikali kompletnu infrastrukturu. Najprije sam, nakon diplome, radio dvije godine u osnovnoj školi u Hrasnici, a potom osam godina u Sportskoj gimnaziji. Godine 2005. sam prešao na Fakultet sporta, gdje sam nakon doktorata unaprijeđen u docenta, a potom i u vanrednog profesora. Inače, cijela moja porodica je vezana uz prosvjetu. Uporedo s nastavnom karijerom, radio sam u upravnim odborima različitih obrazovnih institucija, tako da imam i upravljačko iskustvo. Politički sam se rano angažirao. Smatram da imam znanje i iskustvo da mogu ponuditi konkretna rješenja. 

Radiosarajevo.ba: Šta je bio prioritet u prvim sedmicama mandata? 

Kazazović: Prvo što sam uradio nakon dolaska ovdje je da sam pozvao strateške partnere na svim nivoima obrazovanja, kako bismo zajedno radili na izmjenama zakona. Planirali smo da već u ovoj godini donesemo prečišćeni tekst Zakona o obrazovanju, nakon čega će ići u javnu raspravu. Strateški cilj je da uspostavimo redovnu komunikaciju sa različitim partnerskim grupama kako bi se djelotvornije rješavali problemi. 

Radiosarajevo.ba: Na šta će se odnositi izmjene Zakona? 

Kazazović: Veliki broj prosvjetnih radnika primjećuje da je u postojeće nastavne planove i programe uvršten veliki broj opširnih i nepotrebnih sadržaja koji se čak i preklapaju. Svi sugeriraju neophodnost da se kurikulumi pročiste. Ovaj posao radit će grupe koje će činiti aktivi nastavnika određenog predmeta i predstavnici s matičnih fakulteta, a uključena će biti i javnost kroz javne rasprave. Proces reforme sigurno će potrajati godinu dana, ali nama je cilj unapređenje i redukcija sadržaja. 

Povezati struku i vratiti kreativnost nastavnicima

Pedagoški zavod će najvjerovatnije pretrpjeti izmjenu i transformirati u Sektor za kvalitetu i unapređenje obrazovanja. Do sada su oni vodili proces stručnog usavršavanja kadrova, dok se dešavalo da matični fakulteti koji su proizveli kadrove izgube svaku vezu s nastavnicima. Mi bismo željeli ponovo uspostaviti taj lanac kako bi nastavnici imali priliku za stručno usavršavanje, a fakulteti imali informaciju iz nastave, o stvarnim potrebama. Zatim, mnogi savjetnici su starije osobe koje ne prate razvoj struke i novih tehnologija. Kada u izradu planova i programa uključimo katedru za metodiku, oni će dati svoj doprinos da se naprave kvalitetni, reducirani programi koji će omogućiti djeci da lakše savladavaju gradivo i steknu funkcionalnija znanja. 

Tu će se istovremeno izvršiti i jedna druga reforma. Trenutno je u nastavnim planovima i programa do u detalje razrađena svaka nastavna jedinica što nastavnicima oduzima bilo kakav prostor za kreaciju. Kreativnost nastavnika je totalno izgubljena. Recimo, u Holandiji plan i program ne postoji, već se znaju samo ishodi učenja, ono što učenik treba znati. Kreativnost nastavnika je ta koja učenika dovodi do tog cilja. Nadamo se da ćemo se kroz naše reforme približiti ovakvom načinu, da ćemo zadovoljiti potrebe učenika, a nećemo ih opterećivati bespotrebnim gradivom.

Radiosarajevo.ba: Očekujete li da ćete to uspjeti za vrijeme svog mandata? 

Kazazović: Uspio sam obaviti prve razgovore s partnerima, napraviti radne timove i dogovoriti strategiju djelovanja. Mislim da je za početak bilo važno odrediti ko su strateški partneri i šta je čija odgovornost u ovom procesu. 

Radiosarajevo.ba: Kako uhvatiti korak s ubrzanim razvojem novih tehnologija i djecu adekvatno obučiti za korištenje informacionih tehnologija? 

Kazazović: Ja ću lično zagovarati uvođenje informatičke pismenosti od prvog razreda, jer to zahtijeva realna situacija.

Neophodno je da se napravi strategija informatizacije. Ova strategija bi potaknula obrazovanje nastavnika kada su u pitanju informacione tehnologije. Vama je poznato da samo neke škole imaju opremu, a željeli bismo da su sve škole povezane na brzi internet koji će olakšati procese učenja i poslovanja. Definitivno da je IT tehnologija ta koja produbljuje jaz između zemalja u razvoju i naprednih zemalja. Mi ne pratimo te trendove kada je u pitanju infrastruktura u školama. Naši planovi i programi iz predmeta informatika su prevaziđeni i ne prate tehnološki razvoj. 

Upravo zato smo pozvali kolege s Elektrotehnike da već za sljedeću školsku godinu pokušamo napraviti parcijalnu izmjenu kurikuluma iz informatike. Nama bi bilo drago da u tome uspijemo, kao i da na birou nađemo potencijalne nastavnike za ovaj predmet, s obzirom na to da se radi o deficitarnom kadru, jer studenti koji završe elektrotehniku mogu naći mnogo bolje plaćene poslove od onih u nastavnom procesu. Pritom, da bi radili u nastavnom procesu, moraju položiti i razliku u pedagoškoj grupi predmeta. 

Poseban problem je zaštita djece na internetu. Neophodno je uspostaviti saradnju između Ministarstva, škola, roditelja i učenika, otvoriti komunikaciju i uspostaviti koordinaciju s ministarstvima za sigurnosti i ljudska prava. I to je, naravno, vezano uz kurikulum predmeta informatika, jer i na taj način mi želimo rješavati realan problem zaštite djece u procesu informatizacije. 

Radiosarajevo.ba: Sudeći prema vašim prvim istupima u javnosti, jedan od ciljeva reforme bit će i proizvodnja kadrova u skladu s istinskim potrebama tržišta? 

Kazazović: Do sada su Zavod za zapošljavanje KS-a i Ministarstvo za obrazovanje radili neovisno jedni od drugih. Zato smo nedavno pozvali Federalni i Kantonalni zavod, poslodavce i Privrednu komoru da napravimo strateški plan. Voljeli bismo da u svakom trenutku imamo online informaciju koji su to kadrovski viškovi, a koja su zanimanja deficitarna kako bismo adekvatno reagirali po pitanju broja upisanih u srednje škole i na fakultete. 

Međutim na tom polju vladaju i veliki pritisci, politički i oni drugi. Zna se desiti da nekoliko ljudi obori kompletnu strategiju. Uvijek je tu nečije dijete koje treba upisati na određeni smjer. Također, pojavljuje se i interes fakulteta da školuju kadrove koji nisu potrebni tržištu, pogotovo na društvenim naukama. Zašto – jer samofinansiranjem stječu vlastita sredstva. Treći razlog je bojazan Univerziteta u Sarajevu s argumentom "ako mi nećemo da školujemo za određena zanimanja, onda će to preuzeti privatni univerziteti koji produciraju kadrove sumnjive kvalitete". Kao što vidite, imamo jedan haos koji pokušavamo urediti, ali je jako bitno da se u rješavanje ovih problema uključio sindikat srednjih škola. 

Radiosarajevo.ba: Često se nastavnički standard ističe kao jedan od najvećih problema u školstvu. Kako mislite riješiti taj problem?  

Kazazović: Već godinama se u osnovnim i srednjim školama vidi trend smanjenja broja djece a povećanja broja odjeljenja, a time i kadrova. Tako se povećava nastavna norma, bespotrebno se upošljavaju novi kadrovi, a sve to dodatno opterećuje budžet. Na taj način svi postaju nezadovoljni. Potrebno je razgovarati s direktorima i zaustaviti te trendove. Nikoga ja ne okrivljujem za ovu pojavu, ali želim ljudima podići nivo svijesti, da shvate da je to za svačije dobro. Ako upišemo dva odjeljenja koja se onda podijele na tri, to znači povećanje norme na 1,5. Tako budžet doživljava kolaps. 

Vratiti autoritet nastavničkoj struci

Smanjenje broja učenika po odjeljenju čak ne utječe ni na kvalitet izvođenja nastave, jer su nam nastavni planovi i programi takvi da onemogućavaju nastavnike da ispolje svoju kreativnost. U najnaprednijim školskim sistemima u Evropi nalaze se odjeljenja s po trideset učenika. 

Radiosarajevo.ba: Ovo nas dovodi do naredne teme a to je odgovornost prosvjetnog radnika. Kako vratiti ugled tom zanimanju i autoritet nastavncima? Možemo li oživjeti nekadašnju situaciju da se najbolji srednjoškolci odlučuju na upis u pedagoške smjerove, a ne, kao što je sada slučaj, da oni s najlošijim uspjehom biraju nastavničku profesiju. 

Kazazović: Dio problema smo već objasnili – prosvjetni radnici nemaju kontrolu kvaliteta, nemaju stručno usavršavanje, gube vezu s matičnim fakultetom i prepušteni su sami sebi. Oko njih se sve mijenja, ulaze nove tehnologije, a oni ne mogu odgovoriti na sve to, postaju zastarjeli i ne odgovaraju potrebama tržišta. Često se dešava da, po pitanju tehnologije, djeca prevaziđu nastavnike i tu se automatski ruši njihov autoritet. 

Drugi problem je što su prosvjetni radnici nezadovoljni statusom. Naveli smo primjer kako sami sebi rušimo taj status, smanjenjem broja učenika po odjeljenju i zapošljavanjem novih kadrova koji, realno, nisu potrebni. 

Onda imate i taj izraženi problem odnosa roditelja prema nastavniku. Tu se dešava da roditelji staju direktno na stranu djece i plaše se pritisaka roditelja. U tim slučajevima se također ruši taj teško stečeni autoritet. 

Radiosarajevo.ba: Eksterna matura jedno je od pitanja o kojem postoje različita tumačenja. Čak ste i vi, u jednom od svojih prvih javnih istupa, rekli kako je potrebno izvršiti detaljnu analizu dosadašnjih rezultata kako bi se razmotrila opravdanost ovog ispita. 

Kazazović: Ne postoji evaluacija o tome da li je eksterna matura stvarni pokazatelj znanja ili se na neki način njome manipulira. Kolege s Filozofskog fakulteta trenutno rade istraživanje u kojem uspoređuju ocjene iz mature, s ocjenama iz istog predmeta na prvom polugodištu prvog razreda srednje škole. Kad usporedimo te ocjene, vidjet ćemo da li eksterna matura daje pravu sliku, jer ona bi trebala pokazati ko radi, a ko ne radi s djecom, te da li su programi dobri. Međutim, dešava se da se svi zaposlenici škole trude da postignu što bolji rezultat, pa tu ima pomaganja, prepisivanja, informacije cure, onda nam to predstavlja problem. 

Već sad smo pokušali uraditi prvu sistemsku izmjenu – smanjili smo broj članova komisija koje rade ispitna pitanja, čime se smanjuje mogućnost da informacije procure. Uključio sam metodičare, stručnjake s fakulteta, a nastavnici u komisijama birat će se tajnim glasanjem na aktivima nastavnika. Struktura samih pitanja trebala bi se unaprijediti. Analizirat ćemo i da li je postojanje kataloga bitno za uspjeh na maturi. Praćenjem cjelokupnog procesa nastojat ćemo donijeti pravilna rješenja.  

Radiosarajevo.ba: I na kraju razgovora, nešto što pitamo i ostale ministre - šta volite čitati, slušate li muziku, bavite li se sportom? 

Kazazović: Cijeli život sam u sportu, struka mi je tjelesni odgoj i sport. Radim mnogo na promociji planinarstva, a tu ljubav sam naslijedio od roditelja. Bio sam inicijator uvođenja predmeta Planinarstvo na Fakultet sporta, baš zato što u našoj zemlji imamo prirodne predispozicije za to. Konačni cilj je da u okviru tjelesnog odgoja nastavnici imaju obavezu izvoditi djecu u prirodu, kao što je slučaj, npr. u Sloveniji. Zimi sam na skijanju, plivam skoro svaku večer. Što se tiče čitanja literature, sad sam fokusiran na zakonsku legislativu, a inače volim čitati Mešu Selimovića, jer u njegovim knjigama pronalazim odgovore na pitanja o svom životu. Kada je muzika u pitanju, tu nisam na svom terenu, ali zato redovno dijete vodim u muzičku školu (smijeh).   

Radiosarajevo.ba: Najljepša hvala na razgovoru i mnogo uspjeha!