Dejan Kukrić: Volio bih ponovo vidjeti predstavnike BiH na eurovizijskoj pozornici

Radiosarajevo.ba
Dejan Kukrić: Volio bih ponovo vidjeti predstavnike BiH na eurovizijskoj pozornici

Profesionalac u televizijskom biznisu s osamnaest godina iskustva, jedan od naših najviše rangiranih predstavnika u Europskoj radiodifuznoj uniji - Dejan Kukrić, doživio je još jedno priznanje za svoj rad. Stiglo je u vidu poziva da predsjedava međunarodnim žirijem za nagradu Rose d'Or - Zlatne ruže Montreuxa, prestižne TV nagrade u svjetskim razmjerama. 

Istovremeno, uskoro će isteći rok do kojeg države članice EBU moraju potvrditi ili povući svoje učešće na Takmičenju za pjesmu Eurovizije koje će se u maju 2016. održati u Švedskoj. 

Ovo su povodi za razgovor s Dejanom Kukrićem, urednikom Zabavnog i muzičkog programa BHT 1

Radiosarajevo.ba: Kako je došlo do toga da vas odaberu za predsjednika žirija? Šta to podrazumijeva taj zadatak?

Kukrić: Prošle godine sam također bio u žiriju Zlatne ruže, i to za kategoriju Najbolji sitcom. Bilo je to fantastično iskustvo jer sam imao priliku gledati i ocjenjivati ponajbolje što u domeni zabavnih i igranih programa nudi recentna svjetska televizijska produkcija. Ove godine dobio sam poziv od direktorice TV odjela EBU-a da predsjedavam žirijem za najbolje zabavne televizijske programe, tzv. TV Entertainment. Vi znate da sam godinama već uključen u brojne televizijske projekte koji se realiziraju na nivou Europske televizijske unije, a i bio sam član Referentne grupe EBU-a tri godine. Drago mi je da su moj entuzijazam, bogato iskustvo i profesionalne rezultate prepoznali u EBU-u, a s druge strane drago mi je da se itekako cijeni profesionalni kapacitet i kreativnost nas koji radimo u BHRT-u.

Radiosarajevo.ba: Koliko programa ćete morati pregledati?

Kukrić: U prosjeku prijavljenih TV formata bude mnogo. Žiri bira tri najbolja showa od 20 koji uđu u uži izbor. Naravno, pobjednik je samo jedan. Ako vam kažem da su kroz 54 godine postojanja festivala Zlatna ruža pobjeđivale emisije poput Muppet Showa, Mr. Beana, Pop Idola... onda možete pretpostaviti razinu kvaliteta i prestiža ove nagrade.

Radiosarajevo.ba: Da li će naša zemlja učestvovati na ovom takmičenju s nekim programom ili na neki drugi način, osim žirija?

Kukrić: Prijave su, koliko znam, još otvorene u svim kategorijama. Moguće je da neki TV formati producirani u BiH budu u konkurenciji za nagradu. To u ovom trenutku ne znam. 

Radiosarajevo.ba: Najšira javnost vas najčešće povezuje s takmičenjem za pjesmu Eurovizije, s obzirom na to da ste već više od deset godina sudionik naše delegacije na različitim funkcijama. nakon tri godine pauze, da li se vrše pripreme za učešće naše zemlje na ovogodišnjem Eurosongu?

Kukrić: BHRT je poslao preliminarnu prijavu za učešće na ESC 2016.  u Stockholmu. Prema pravilima, do 10. oktobra, ta prijava može biti povučena, što je i bio slučaj posljednje tri godine od kada nažalost ne učestvujemo na Euroviziji. Ne znam šta će biti ishod ove godine. Lično, kao neko ko je godinama, s velikim entuzijazmom i uspjehom, vodio taj projekt, volio bih da ponovo vidim predstavnike BiH na eurovizijskoj pozornici. Nije to samo prilika da se ime BiH i naše muzike, a ako hoćete i naših pjevača, afirmira u TV pektaklu koji prati 200 miliona gledalaca, već, nesumnjivo ogroman programski benefit za sam BHRT jer je poznato da je Eurovizija, u pravilu, uz finale Lige šampiona i utakmice reprezentacije, bila najgledaniji TV program u godini u BiH.

Radiosarajevo.ba: Da li se već razmišlja o predstavnicima?

Kukrić: Stvarno ne znam. Ja još nisam ni na koji način uključen u moguća razmišljanja na tu temu i eventualni projekt za 2016.

Radiosarajevo.ba: Kao dugogodišnjeg profesionalca iz oblasti proizvodnje programa na Javnom RTV servisu, pitamo vas kakav je značaj i svrha postojanja javnih televizija danas. Naime, u vrijeme televizijskog obilja, kada svaki korisnik može birati između 200 kanala, koliko je teško javnim televizijama da se izbore za gledanost?

Kukrić: Smatram da je postojanje javnih medijskih servisa vrlo značajno i neophodno. U transparentnom svijetu komunikacija, u kojem kako kažete svi mi imamo veliki izbor tv programa, javni servisi su tu za opće dobro. Oni stvaraju sadržaj kojim se slobodno i nepristrasno informira, educira i zabavlja javnost u skladu s najvišim standardima, moralnim integritetom i maksimalnom efikasnošću. A iznad svega, povjerenje je ipak javnim servisima u središtu odnosa s publikom. Na taj način građani jedne zemlje imaju priliku da osiguraju svoje mjesto u vjerodostojnom, raznolikom i kreativnom programu javne televizije, da se čuje, vidi i uvažava njihovo mišljenje.

Radiosarajevo.ba: Hvala na razgovoru i sve najbolje!

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak