Damir Mehmedbašić: Građani će uskoro shvatiti vrijednost svog novca

Radiosarajevo.ba
Damir Mehmedbašić: Građani će uskoro shvatiti vrijednost svog novca
Mehmedbašić: Teško doći do podataka (Foto: Denis Ruvić/radiosarajevo.ba)

Pokretanjem brojača potrošnje javnog novca, Fondacija CPI građanima BiH dala je mogućnost brzog, lakog i relativno tačnog pregleda potrošnje njihovog novca, novca poreskih obveznika. Izračunavanjem budžetskih prihoda i rashoda na svim nivoima vlasti, CPI je ustanovio da se u BiH u svakoj sekundi potroši 267 KM.

Damir Mehmedbašić, finansijski analitičar ove fondacije, u intervjuu za Radiosarajevo.ba govori o metodama prikupljanja i obrade podataka, poteškoćama u radu te ciljevima ovog projekta.

U nadzor javne potrošnje uključiti cijelu zajednicu


RadioSarajevo: Da li je lako dolaziti do tako obimnih podataka koji se tiču javne potrošnje, budžetskih prihoda i rashoda? Poštuju li institucije slobodu pristupa informacijama?

Mehmedbašić: Kao što ste i sami primijetili, zbog same obimnosti, do podataka je jako teško doći. Potrebno je analizirati sve faze budžetiranja, od planiranja, punjenja, implementacije, rebalansiranja, eventualnog zaduživanja po deficitu, pa do trenutka usvajanja u parlamentima. Iako ovaj proces zvuči komplikovano, on se u suštini ne razlikuje mnogo od upravljanja kućnim budžetom svakog našeg domaćinstva. Problem nastaje kada se borba za raspodjelu budžetskog novca odvija daleko od očiju javnosti i zbog partikularnih interesa, ne ostavlja dovoljno vremena i prostora za širu društvenu raspravu.

Republika Srpska tako nije uopšte dužna objavljivati ni onaj već potrošeni budžet, a u Federaciji se suočavamo sa apsolutnom fragmentacijom. Ako imamo u vidu da u BiH imamo jedan državni, dva entitetska, deset kantonalnih, 144 općinska, budžet Brčko distrikta i vanbudžetske fondove, postaje jasno da se suočavamo sa zadatkom koji iziskuje mnogo veće resurse od onih koje u ovom trenutku posjeduje CPI. Čak i kada bi imali slobodan pristup informacijama, što nije uvijek slučaj, potrebno je da se u nadzor javne potrošnje, intenzivnije uključe mediji, ali i šira društvena zajednica.

Javni interes je pod utjecajem političke elite


RadioSarajevo: Koliko često se kroz javnu potrošnju finansiraju stvari, projekti i drugo koje po propisima ne potpadaju pod javnu potrošnju?

Mehmedbašić: U principu, u Bosni Hercegovini, javna i privatna sfera žive u neprekidnom antagonizmu. Javni interes je pod snažnim utjecajem političke elite, koja još uvijek svoju moć crpi iz afekta izazvanog ratnim stradanjima i ne dozvoljava mu da pronađe put do svoje konkretnije samoaktuelizacije. S druge strane, privatni interes obično doseže najdalje do kućnog praga i uviđa samo mali broj mogućnosti koje nudi intenzivniji društveni razvoj.

Moguće je identificirati mnogobrojne slučajeve zloupotrebe, no u fazi u kojoj se nalazi naša demokratija, to je najviše što možemo učiniti. Potrebno je ojačati tužilaštvo i uspostaviti užu saradnju između tužioca i nezavisnih istražnih organa kako bi institucionalno odgovorili na zloupotrebe javnog položaja, korupciju i guranje javnog novca u džepove privilegovanih.

RadioSarajevo: Koji nivoi vlasti najmanje poštuju zakone i propise trošenja novca poreskih obveznika?


Mehmedbašić: Najmanje ih poštuju oni koji raspolažu sa najviše našeg novca. No samo jedan dio problema je u nepoštovanju zakona, drugi dio je u izglasavanju loših zakona. Parlamenti imaju zadatak da samo potvrde ono što stranački šefovi prethodno dogovore, pa je stoga legislativa u području nadzora javnih finansija poprilično nerazvijena i neprecizna. Zakonodavci su za dosadašnju praksu dobro i plaćeni, pa je ukoliko ne dođe do značajnijeg društvenog pritiska, teško očekivati da će se u ovom smislu nešto značajnije promijeniti.

Vanbudžetski fondovi su neistraženo područje

RadioSarajevo: Prikazuje li brojač sve što se troši? Troši li se možda i više od onoga što vidimo i znamo?


Mehmedbašić:
Brojač prikazuje budžetsku potrošnju svih nivoa vlasti. Važno je napomenuti da brojač ne prikazuje potrošnju vanbudžetskih fondova i resursa koje za potrebe građana BiH izdvajaju inostrane institucije. CPI će se u narednom periodu baviti i ovim resursima jer je nesumnjivo ostavljen veliki prostor za njihovu zloupotrebu ili neadekvatno korištenje.

RadioSarajevo: Šta očekujete od vaših projekata, očekujete li da građani shvate vrijednost svog novca ili sve ovo može ostati samo niz zanimljivih brojki?

Mehmedbašić:
Građani će shvatiti vrijednost svog novca i upitan je samo momenat u kojem će se to dogoditi. Projekti CPI imaju za cilj da građanima olakšaju ovaj proces, a prikupljanje podataka o budžetskoj potrošnji je osnovica. Nakon stvaranja jedinstvene baze podataka, CPI će nastaviti sa rasknjižavanjem, a zatim slijedi finansijska analiza, javna promocija rezultata i simultano utvrđivanje metodologije kojom bi se pospješio nadzor javnih finansija.

CPI predstavlja brojač potrošnje javnog novca

Samir Mušović: Imam pravo reći da mi se zakon ne sviđa

kenan, radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak