Priča o ženi koja je mijenjala historiju: Anna Bayerova je prva doktorica medicine u BiH
Kada govorimo o počecima moderne medicine u Bosni i Hercegovini, malo je priča koje su istovremeno inspirativne i potresne poput one o Anni Bayerovoj, prvoj zvaničnoj doktorici medicine u Bosni i Hercegovini.
Krajem 19. stoljeća, u vremenu kada su žene širom Europe tek započinjale borbu za pravo na obrazovanje i profesionalni rad, Bayerova je već bila korak ispred. Kao obrazovana doktorica medicine iz Češke, stigla je 1891. godine u Bosnu i Hercegovinu, tada pod upravom Austro-Ugarske, s jasnim zadatkom – unaprijediti zdravstvenu zaštitu žena.
Njena prva stanica bila je Tuzla, gdje je radila kao državna ljekarka, prvenstveno zadužena za liječenje muslimanki. U tadašnjem društvu, gdje su kulturne i vjerske norme ograničavale kontakt žena s muškim ljekarima, njena uloga bila je od presudnog značaja.
FK Velež raskinuo saradnju sa Avdom Kalajdžićem nakon tvrdnji na suđenju za ubistvo Aldine Jahić
Ipak, ono što je na papiru izgledalo kao napredan korak za društvo, u stvarnosti je bilo daleko od idealnog. Bayerova se suočavala s brojnim izazovima, od nedostatka osnovnih uslova za rad, pa sve do birokratskih prepreka i ograničenja u obavljanju svoje profesije. Nije imala adekvatnu ordinaciju, niti podršku kakvu bi jedan ljekar trebao imati.
Ubrzo nakon toga prelazi u Sarajevo, ali ni tamo situacija nije bila mnogo bolja. Pritisci vlasti, loši uslovi rada i strah od zaraznih bolesti dodatno su otežavali njen svakodnevni život.
Na kraju, razočarana sistemom i iscrpljena okolnostima, Bayerova napušta Bosnu i Hercegovinu. Iako je njen boravak bio relativno kratak, trag koji je ostavila bio je dubok i dugotrajan.
Njena priča danas se ne posmatra samo kroz prizmu medicine, već i kao simbol borbe žena za ravnopravnost i pravo na profesionalni identitet. U vremenu kada su žene bile marginalizirane u gotovo svim sferama društva, Anna Bayerova je pokazala da znanje, hrabrost i posvećenost mogu pomjeriti granice.
Staka Čubrilović Bokonjić - prva doktorica medicine iz Bosne i Hercegovine
Rođena 1885. godine u Bosanskoj Gradišci, Staka Čubrilović Bokonjić bila je jedna od prvih obrazovanih žena ljekara s ovih prostora. Medicinu je diplomirala 1911. godine na Karlov univerzitetu u Pragu, u vremenu kada je to za žene bilo gotovo nezamislivo.
Po povratku u Sarajevo specijalizirala je dermatovenerologiju, radeći u bolnicama i klinikama te se ističući ne samo stručnim znanjem, već i snažnim angažmanom u javnom zdravstvu, posebno u edukaciji o higijeni i brizi za zdravlje žena i djece.
Tokom ratnih godina nesebično je volontirala, ostavljajući iza sebe primjer izuzetne posvećenosti i humanosti.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.