Admir Muratović je prvi hafiz Kur'ana rođen u Sloveniji

Admir Muratović rođen je 27. jula 1994. u Kopru (Slovenija). Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u rodnom gradu, a potom upisuje Pravni fakultet Univerziteta u Mariboru kojeg uspješno završava 2017. godine. U novembru 2018. godine položio je hifz pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te tako postao prvi hafiz Kur'ana koji je rođen i koji živi u Sloveniji.

Prema njegovim riječima, identitet i kultura Bošnjaka u Sloveniji najviše se očuvala kroz institucije Islamske zajednice, bilo da se radi o generaciji koja je Sloveniju naseljavala u vrijeme postojanja bivše Jugoslavije ili o onoj koja je rođena u ovoj zemlji.

Očuvanje kulture i tradicije Bošnjaka kroz aktivnosti Islamske zajednice i Bošnjačkog kulturnog saveza

"Nakon prvih doseljavanja iz Bosne i Hercegovine u 50-im i 60-im godinama 20. stoljeća, gdje su Bošnjaci većinom predstavljali radnu snagu u sekundarnom privrednom sektoru (industrija, rudarstvo, građevina), protokom vremena rastao je, a i dalje raste, broj obrazovanih i visokokvalifikovanih Bošnjaka u Sloveniji. Što se tiče broja, potrebno je uzeti u obzir da se u Sloveniji nalazi veliki broj privremenih studenata iz Bosne i Hercegovine, kao i ljudi u radnom odnosu koji su svojim životom i aktivnostima mimo posla ipak više vezani za Bosnu i Hercegovinu. Predstavnici Islamske zajednice nezvanično procjenjuju da danas u Sloveniji živi i do 100.000 Bošnjaka, vjerovatno ih je oko 70 hiljada sa stalnim boravkom u Sloveniji. Općenito je kod Bošnjaka specifična povezanost vjerskog i narodnog identiteta. Tako se i u Sloveniji očuvanje kulturne tradicije održava u znatnoj mjeri kroz aktivnosti u okrilju Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Pored obavljanja vjerskih dužnosti u džematima, održavaju se vjerske aktivnosti za mlađe (mekteb), kao i za starije, redovna predavanja, druženja omladine itd. Vrijedi spomenuti da Islamska zajednica u Republici Sloveniji svake godine obilježava sjećanje na genocid u Srebrenici, kao i sjećanje na Bošnjake koji su svoj život položili u Prvom svjetskom ratu prilikom borbi na Soškom frontu", priča Admir Muratović.

Kako kaže, Bošnjački kulturni savez Slovenije pomaže u očuvanju tradicije, iako se u velikoj mjeri osjete posljedice nepriznavanja Bošnjaka kao nacionalne manjine u ovoj zemlji.

"Bošnjački kulturni savez Slovenije ujedinjuje više različitih društava, od kulturnih i umjetničkih do sportskih. U tom pogledu se po čitavoj Sloveniji organizuju različiti događaji, kao npr. nastupi folklornih grupa, festivali bosanske hrane, koncerti sevdaha, literarne večeri itd. Bošnjaci u Sloveniji, kao i ostali narodi iz bivše Jugoslavije, nisu priznati kao nacionalna manjina te stoga ne uživaju ustavna prava koja inače pripadaju manjinama. Primjerice, nije im zagarantovano političko predstavništvo u najvišim državnim organima. Nadalje, djeca nemaju mogućnost učenja bosanskog jezika u obrazovnom sistemu. Bez tog vida pomoći države, Bošnjaci se u kolektivnom smislu oslanjaju na vlastite napore", kaže Muratović.

Odlično integrisani u društvo

Ono po čemu se ističe od ostatka zajednice Bošnjaka u Sloveniji jeste da je upravo on prvi hafiz Kur'ana rođen u ovoj državi. Kako kaže, učenje hifza je bio izuzetno zahtjevan proces, posebno za nekog ko odrasta van svoje domovine.

"S obzirom da nisam pohađao medresu, niti neki od islamskih fakulteta, moj susret s hifzom Kur'ana je tekao drugim pravcem. Svakako je veliki izazov učiti Kur'an napamet u društvu gdje su muslimani manjina i gdje se, shodno tome, u svakodnevnici daleko manje priča o Kur'anu, gdje nema hafiskih dova, živih hafiza i ostalih faktora koji motivišu učenike hifza. To je jedan od ključnih razloga zašto je van domovine teže završiti hifz, što rezultira u znatno manjem broju hafiza u poređenju s Bosnom i Hercegovinom. Učenje Kur'ana napamet u takvoj okolini iziskuje još više upornosti, predanosti, vlastitog angažmana i samodiscipline. Hifz Kur'ana je jedan dugotrajan, kompleksan i mukotrpan proces. Da bi se uspješno završio, zasigurno se mora postaviti na vrh liste prioriteta, prije svih drugih obaveza. Pogotovo kad sam ulazio u dublje faze tog procesa, u učenje druge polovine Kur'ana i na kraju u fazu završnih priprema za polaganje pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, bio sam primoran zalediti ostale obaveze i potpuno se posvetiti hifzu. U završnoj fazi sam učio i do 12 sati dnevno. Vrijednost hifza i hafiza je nemjerljiva i sav trud se na kraju mnogostruko isplati. Na tom putu sam od početka do kraja imao podršku svog muhaffiza, hfz. Špendi-ef. Fidanija, svojih roditelja, kao i Islamske zajednice u Republici Sloveniji na čelu s muftijom, prof. dr Nedžadom Grabusom. Svima sam na tome duboko zahvalan", prisjeća se Muratović.

Zadnjih godina, općenito u Europi, svjedoci smo jačanja desne političke struje. Kod iste je često prisutan nacionalistički i ekstremistički diskurs koji islam definira kao nasilnu religiju, a muslimanima daje etikete negativne konotacije. U tom pogledu, svoju jaku ulogu u društvu iskorištavaju i neki mediji sa svojim subjektivnim i tendecioznim izvještavanjem. Muratović navodi da su muslimani u Sloveniji odlično integrisani te da u ovoj zemlji oni imaju zagatantovane temeljne slobode koje im omogućavaju prakticiranje islamskog načina života.

"Ovakva pojava može kod određenog broja ljudi podsticati mržnju prema islamu i muslimanima. Europski muslimani koji smo odlično integrisani u društvo i poštujemo državno-ustavni poredak te uspostavljene norme i standarde, osjetljivi smo na takvu pojavu. Sloboda govora koja je zagarantovana u demokratskom društvu ne smije se zloupotrebljavati i biti izgovor za govor mržnje prema drugima i drugačijima. To je ozbiljan problem s kojim se pretpostavljeni trebaju sistematski suočiti. No, sloboda koju uživamo u slovenskom društvu je velika blagodat. U jednom takvom pluralnom ambijentu i društvu gdje su zagarantovana ljudska prava i temeljne slobode je lakše očuvanje dostojanstva i razvijanje vjerskog i narodnog identiteta. U nekim segmentima, naravno, osjećamo nedostatke i želimo veću angažovanost državnih organa, ali, prije svega, trebamo sami učiniti sve što je u našoj moći, nastojati truditi se za ostvarenje svojih prava i biti uzorit primjer građanina na koje će se i drugi ugledati", konstatira Muratović.