Večeras: Historijska predstava posvećena Mladoj Bosni

Dugo najavljivana koprodukcija pet teatarskih kuća iz BiH, Srbije i Hrvatske, koja, stotinu godina nakon Sarajevskog atentata, govori o idejama Mlade Bosne, u naredna tri dana moći će se pogledati u Sarajevu.

Predstavu 'Mali mi je ovo grob' režirao je Dino Mustafić, na tekst beogradske spisateljice Biljane Srbljanović.  

Nakon Beogradske praizvedbe upriličene u martu, ovo će biti premijerna izvođenja predstave u našoj zemlji.    

"Mlada Bosna je bila progresivna ideja Slobodne Jugoslavije, a devedesete su bile godine onih demona koji žive i vjeruju u istoriju kao čin nasilja, terora i destrukcije, pa su u svojim lupetanjima na stranačkim skupovima SDS-a zloupotrebljavali i iskrivljivali činjenice o karakteru Mlade Bosne, baš isto kao i prije sto godina kada su to činili velikosrpski nacionalisti iz Crne ruke. I o njima se govori u drami, o tim tajnim službama i ljudima poput Apisa koji glorifukuju akt nasilja, mitološki uzdižu ubistvo. Takvim je lojalnost režimu, važnija od svih moralnih i političkih skrupula, svih božijih i ljudskih zakona, jer su to ti šefovi policija ili istorijski mračnjaci koji prežive sve režime, a cilj opravdava svako sredstvo, pa i atentat'', izjavio je Dino Mustafić tokom rada na ovoj predstavi. 

"Ova drama me je duboko dirnula, vratila u moje predratno Sarajevo po humoru i atmosferi, podsjetila na te divne osamdesete, srednjoškolske i studentske dane kada smo rušili tabue i mentalne dogme socijalizma, čitali, tačnije gutali knjige i vodili žustre literarne polemike po sarajevskim kafanama, baš kao sto su to činili mladobosanci u svojoj kulturnoj emancipaciji i revoluciji. Nismo vidjeli, nismo osjetili da nam se iza leđa budi jedna 'stara', a za naše tada mlade živote 'nova' ideologija nacionalističkog zla i mraka", kaže Mustafić. 

U predstavi igraju Milan Marić, Svetozar Cvetković, Ermin Bravo, Marko Janketić i Amila Terzimehić, te violončelisti Aleksandar Latković i Nebojša Janković. Dramaturzi predstave su Željka Udovičić i Božo Koprivica, scenografiju potpisuje Dragutin Broz, kostim Darinka Mihajlović, scenski pokret Sonja Vukićević, a muziku Draško Adžić.

Autorica teksta, beogradska književnica i politička aktivistkinja, smatra kako Crna Ruka još uvijek postoji, kako je dio naših života, a da mi to ni ne znamo:  

"Ovaj komad govori o stradanju revolucionara i kidnapovanju njihove plemenite ideje u najmračnije svrhe Crne Ruke. On je moj obračun sa njima. On je moje učešće u mladobosanskom pokretu pobune protiv gubice koju nam nameću, a koju ni ne znamo da nosimo. On je moje tajno tamburaško društvo i sokolski pokret. On je moj štit od zalutalog trećeg metka koji, nikad ispaljen u Sarajevu, još uvek luta Balkanom vrebajući svoju poslednju žrtvu. Princip nije ni terorista ni heroj. On je žrtva baš kao i svi mi", napisala je Biljana Srbljanović povodom ove predstave ističući kako Crna Ruka još postoji, kako je dio naših života, a da mi to ni ne znamo. 

Predstava je nastala je u koprodukciji Hartefakta, Bitef teatra, Kamernog teatra 55 iz Sarajeva i kazališta Ulysses s Brijuna, te u saradnji s brojnim partnerima iz cijele regije.

Predstava postavlja pitanje da li smo kroz proteklih sto godina ratova i mirenja na teritoriji Jugoslavije naučili lekcije, ili i dalje ponavljamo historijske greške. 

"Biljanina drama fantastična, jer se ne bavi istorijom već ljudima u njoj, strahovima i nadanjima tih mladića koji vjeruju u svoje ideale južnoslovenskog bratstva", izjavio je Dino Mustafić uoči beogradske premijere. 

Sarajevska publika u naredna tri dana ima jedinstvenu priliku uvjeriti se u to.