U NPS održana pres konferencija i panel na temu "Rat i umjetnost" povodom otvaranja Festivala MESS

Internacionalni teatarski festival MESS će se ove godine održati od 30. septembra do 8. oktobra, a u glavnom programu će biti izvedeno  ukupnp 12 predstava iz cijelog svijeta.

Festival MESS ponosno najavljuje da će na 63. izdanju bosanskohercegovačka publika po prvi put imati priliku pogledati predstavu najpoznatijeg svjetskog koreografa Akram Khana, "Chotto Desh", u režiji i adaptaciji Sue Buckmaster, te predstavu "Wakatt" u produkciji Faso Danse teatra iz Burkine Faso, čiji koncept i koreografiju potpisuje istaknuti koreograf Serge Aimé Coulibaly. 

Nakon sedam godina, na festival MESS vraća se i veliki litvanski reditelj Oskaras Koršunovas sa spektakularnom predstavom "Othello". 

Kako je ranije najavljeno Festival će otvoriti predstava "Caligula" Ivan Franko teatra iz Ukrajine, u režiji Ivana Uryvskog, a iz Njemačke nam dolazi "T4. Ofelijin vrt" koju je režirao David Stöhr.

Tim povodom u Narodnom pozorištu Sarajevo, danas, 29. septembra je održana press konferencija na kojoj su se medijima obratili režiser Ivan Uryvski, direktor Festivala MESS Nihad Kreševljaković, direktor Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović i producentica Hana Bajrović, a putem videopoziva obratio se direktor Majdan muzeja iz Kijeva Igor Franko. 

U svom obraćanju podsjetili su na važnu ulogu kulture nakon perioda agresije na BiH, ali i Ukrajinu za koju smo svi upoznati. 

Hana Bajrović Čardaković, autorica knjige i izložbe "Teatar pod opsadom", vjeruje da je istoimeni fenomen dio evropskog kulturnog nasljeđa, ne samo bosanskog, te naglašava da su u Sarajevu tokom proteklog brutalnog rata, uprkos nezamislivim patnjama i okolnostima, djelovala profesionalna pozorišta i pride Festival MESS. Jedino pozorište osnovano u ratnim okolnostima je SARTR čiju posebnu vrijednost je naglasio spoj etike i estetike, na čemu je nastao i program Modul Memorije živeći paralelno s MESS-om do danas.

Priča o ratu umjetnosti je ona na koju obično svi zanijeme, a na to nas je podjsetio Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS.

"Repertoar sarajevskih teatara je u onom periodu bio internacionalni repertoar gdje su ljudi radili predstave prema Šeskpiru, Beketu i mnogim drugim, i to je nešto na što smo mi ponosni s obzirom da je to bila jedna vrsta pokušaja da se ostane normalnim u teroru u kome su se ljudi tada nalazili. Druga stvar, ona za koju mislim da je možda i najkarakterističnija, mislim da se dijeli veliki taj veliki dio umjetničke zajednice koja je u tom periodu radila a koju mi nastojimo sačuvati kroz modul memorije i rad Festivala MESS. Nakon tog iskustva smo zapravo spoznali da umjetnost može biti isključivo estetska stvar odgoja na kontinentu, koja uključuje i etiku samog umjetnika, naglasio je Kreševljaković. 

Direktor Muzeja ratnog djetinjstva, Jasminko Halilović kazao je da je za njega lično veoma teško ali i važno govoriti o ovakvim događajima i sjećanjima na historiju kulture u BiH. 

"Govoriti o kulturi i umjetnosti u ratu je za mene važno, ali istovremeno i teško, a objasnit ću i što. Prvo, važno je zbog svjedočenja eksponatije priče koja se nalazi u Muzeju ratnog ddjetinjstva, gdje možemo vidjeti da su mladi, djeca i tinejdžeri konzumirali kulturu i umjetnost tog teatra na osnovu kojeg možemo vidjeti koliko je značaj sve to imalo za tu generaciju. Ne govorim isključivo profesionalno i organiziranom smislu, već govorim i o sjećanjima koje smo dokumentovali na predstavima koje su igrane, gdje su djeca i odrasli samo kreirali likove i zabavljali jedni druge. Također govorim i o kulturi umjetnosti koja je prisustna u svakom crtežu koje dijete uradi, a pravi primjer za to je dječak Dimtrije iz Ukrajine koji je našj kolekciji doninrao jedno umjetničko djelo napravljeno od plastelina, jer nije imao talenat za crtanje, istaknuo je Halilović. 

Ivan Uryvskyi, reditelj te predstave iz Kijeva, kao i Ihor Poshyvailo, direktor kijevskog Mejdan muzeja, zahvalni su zbog sarajevskog uklona, razumijevanja za trenutne okolnosti u kojima djeluju ukrajinski umjetnici, o čemu govori i današnji panel.  

Realizatori Festivala MESS podsjećaju da je u Sarajevu pod opsadom realizirano 57 teatarskih premijera, više od 2.000 različitih teatarskih izvedbi i hiljade drugih umjetničkih programa.

Kulturni otpor, kako je opisivano djelovanje bosanskohercegovačkih umjetnica i umjetnika, njihovo iskustvo te činjenica da je u takvim uvjetima osnovan i Sarajevski ratni teatar, fenomen je evropske kulture.