"Tragom drevnih Bošnjana" predstavljena u Vitezu

U maloj sali FIS u Vitezu sinoć je održana promocija knjige “Tragom drevnih Bošnjana: Bosanska država i nacionalni identitet(i) kroz historiju”, Tanera Aličehića i Đenana Galešića. 

Zašto „Tragom drevnih Bošnjana“?

Ova knjiga, koja je izazvala ogroman interese bosanskohercegovačke javnosti, ranije je uspješno predstavljena u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Tešnju i Brčkom. 

Pad Bosanskog kraljevstva (IV)

Od 1415. godine sudbinu Bosne i Bošnjaka neminovno je sagledavati i tumačiti kroz prizmu sukoba Vatikana i Bosanskog kraljevstva kao zaštitnika Crkve bosanske, ali i osmanlijskog prisustva na granici s Bosnom. Osmanlije su postepeno ulazile u teritoriju bosanske srednjovjekovne države, koristivši ozbiljna trvenja i borbe za vlast između kralja i krupnih feudalaca, naročito dvojice velikih bosanskih vojvoda Hrvoja Vukčića Hrvatinića i Sandalja Hranića.

U knjizi su u Vitezu govorili autori Aličehić i Galešić, koji ističu da je ovo djelo rezultat njihove dugogodišnje saradnje. 

Taner Aličehić je istekao da je antibosanska propaganda je uvijek pokušavala predstaviti Bosnu kao 'geografski' pojam, dokazati da narod Bosne ne postoji, da nema svoju kulturu, svoj jezik, svoju kuhinju, svoju etničku specifičnost itd. 

“Prvo što su neprijatelji bosanske države uradili na okupiranoj teritoriji je da su uništili sve simbole vjerske pluralnosti bosanskog naroda, tako i njegove bogate kulture. Bijedno je kad vidite da im smetaju povratnici, ezani ili zvuk zvona, imena gradova, četvrti ili ulica, da veličaju genocid i ratne zločince, da razdvajaju djecu u školama i da im ne dozvoljavaju da uče o sopstvenoj kulturi, o tradiciji i jeziku njihovih predaka. To nisu samo nacionalisti. To je fašizam protiv kojeg se treba boriti”, rekao je Aličehić. 

Autori ukazuju na važna pitanja o bosanskoj budućnosti, temeljeći svoja razmatranja na prikrivanim, izvrtanim i poricanim znanjima o bosanskoj prošlosti i sadašnjosti. 

Kako dešifrirati antibosanske politike u 20. stoljeću, šta su temeljne vrijednosti Bosne i bosanstva te je li moguće iz sadašnje bosanske agonije ocrtati vidike budućnosti koji bi bili u skladu s vrijednostima razvijenih pluralnih društava, samo su neka od pitanja kojima se autori, također, bave. 

Đenan Galešić smatra da se identiteti bosanskog stanovništva, bilo da su Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, ne mogu se u potpunosti razumjeti ako se posmatraju samo kroz prizmu islama ili kršćanstva. 

“Već se moraju razumijevati u specifičnom bosanskom kontekstu, koji je proizašao iz zajedničke historije i teritorije bosanskih ljudi, bilo islamske bilo kršćanske sakralne tradicije”, naglasio je. 

Rat protiv Bosne, smatra on, uvijek je vođen sa zlom namjerom da se što temeljitije iskorijene dokazi o postojanju bosanskog nasljeđa - „bosanske filozofije života“. 

“Jer, „bosanska filozofija života“ podrazumijeva otvorenost za sve identitetske različitosti naše zemlje, što znači za Srbe, Hrvate, Bošnjake, Jevreje, Rome i sve druge. Ali svi su oni obuhvaćeni ustavnim poretkom. To je državno nacijstvo. To je jedini način štićenja bosanske društvene pluralnosti”, zaključuje Galešić.