Šta čitati ovog ljeta: Za vas smo izabrali pet odličnih naslova

Dočekali smo konačno sezonu godišnjih odmora i vrijeme je da uživamo u slobodnom vremenu. Znamo da ljubitelji pisane riječi tragaju za naslovima koje će čitati na plažama, obalama jezera ili uz šator na nekoj od planina.

Kako bi vam olakšali potragu, prošetali smo do Radićeve 4 u Sarajevu i uz pomoć Ene Hasečić, Buybookove urednice pronašli pet knjiga koje biste mogli pročitati do kraja ljeta.

Na našem spisku našao se roman jedne od najčitanijih i najprevođenijih savremenih bugarskih autorica, dnevnik Bosanca u egzilu, najnoviji roman jednog od najčitanijih pisaca frankofone i postkolonijalne književnosti Sjeverne Afrike, rasplesan i dirljiv roman Ja sam i logorski dnevnik Sarajke Hane Levi.

Ljubavnici Casablance, Tahar Ben Jelloun

Uzbudljiva društvena freska i psihološko-ljubavni roman jednog od najčitanijih pisaca frankofone i postkolonijalne književnosti Sjeverne Afrike, Tahara Ben Jellouna.

Nabil i Lamija upoznali su se u Parizu, a u Casablanki sagradili dom. Imaju troje djece i uspješne karijere. Više od deset godina skladan su par – sve dok se ona ne zaljubi u Daniela, ozloglašenog ženskaroša. Šest mjeseci kasnije, Lamija podnosi zahtjev za razvod braka... Kakva budućnost čeka ambicioznu ženu u patrijarhalnom svijetu u kojem sloboda ima visoku cijenu?

Između društvene freske i psihološkog romana, Ljubavnici iz Casablanke veličanstvena je ljubavna priča koja istražuje prvu ljubav i veliku pustolovinu braka, stranputice i ćorsokake ljudskih odnosa, kao i ambivalentnost želje, prešutne sporazume s religijom i sposobnost ljudskih bića da prigrle svoje protivrječnosti.

Tahar Ben Jelloun (Fes, 1944) francusko-marokanski pisac i jedan od najčitanijih pisaca frankofone i postkolonijalne književnosti Sjeverne Afrike. Kao romanopisac, pjesnik i esejist piše o marokanskoj kulturi, toleranciji i bremenu tradicije, imigrantskom iskustvu, ljudskim pravima i seksualnom identitetu. Najpoznatije knjige su mu Dijete od pijeska, Sveta noć, Rasizam objašnjen mojoj kćerci i Islam objašnjen djeci. Djela su mu prevedena na brojne jezike. Ljubavnici Casablanke je njegov najnoviji roman.

Ja sam, Damir Uzunović

Treće izdanje u tvrdom uvezu višestruko nagrađivanog romana (dobitnik nagrada Fric za najbolju knjigu fikcijske proze 2021. i Godišnje nagrade Društva pisaca BiH).

"Ja sam... raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem, i od kraćih štikleca iz djetinjstva, preko uvjerljivih mladalačkih epizoda, prerasta u remek-djelo zrelog pisca, njegove poetike, svjetonazora i posvemašnjeg prelijevanja vlastitog 'ja' s onim 'ja' koje je izgovoreno na kraju života.

Ja sam je rasplesan, veličanstven i dirljiv roman u kojem Uzunović doslovno emotivno ubija čitatelja", zapisala je o romanu ugledna knjižena kritičarka i prevoditeljica Jagna Pogačnik.

Iz Belzena: 1944–1945., Hana Levi

Zar čovek treba da postane bestija, divlja zver, ako želi da se održi u životu? Inače treba da propadne? Po tome bi značilo da mi koji se ovako ne borimo i ne služimo se tim zverskim neskrupuloznim sredstvima – da smo nesposobni za život i osuđeni na propadanje?... Ne znam... Je li to prirodni zakon celog životinjskog sveta? Izgleda.

Hana Levi je rođena u jevrejskoj porodici u Sarajevu 1913. godine. Studirala je u Beogradu 1930-ih. Njemačke okupacione snage su je zarobile 1944. i provela je pola godine u zatvoru Gestapoa prije nego što je odvedena u Bergen-Belsen, koncentracioni logor u Njemačkoj, gdje su gladovanje i bolesti rezultirale masovnom smrću.

Njen dnevnik Iz Belzena: 1944–1945., koji dokumentuje vrijeme provedeno u Bergen-Belsenu, prvi put je objavljen na engleskom 1982. godine. Prvi put na izvornom jeziku ga je objavila sarajevska izdavačka kuća Buybook 2024. godine. Hana Levi je umrla u Jerusalemu, u dobi od 88 godina.

Promocija knjige održana je u okviru ovogodišnjeg festivala Bookstan.

"Emigrirala je u Izrael krajem 1948. godine, a pitanje 'zašto' po meni je ključno i najvažnije pitanje vezano uz njenu biografiju: naročito je relevantno za objavu njenog dnevnika na bosanskom, koji je Hana započela pisati u logoru Bergen‑Belsen na sjeveru Njemačke u ljeto 1944, prije tačno osamdeset godina", zabilježila je njena kćerka Amira Hass.

Ista rijeka, Zdravka Evtimova

Nikada ne ulazimo dvaput u istu rijeku.

Staro Selo je poput mitskog mjesta koje ne poznaje vrijeme. Ono je dom tri sestre – Sare koja stanovnike sela neprestano očarava svojom nevjerovatnom ljepotom i koja je potpuno nepoznatog stranca inspirisala da u selu podigne crkvu, Pirine koja se najčešće zatvara u sebe, razgovarajući sa svojim unutrašnjim saveznicima, te Ljube, djevojke koja se osjeća sigurno samo kada je okružena knjigama ili kada lokalnu djecu podučava bugarskoj azbuci. Svaka od njih naučila je da na sebi svojstven način pobjegne od surove stvarnosti, jer u Starom Selu za njih nema budućnosti. Ostali stanovnici, uglavnom propali nasilnici, utočište pronalaze u obližnjoj kafani Mačka.

Čovjek je veći od zla, a manji od dobra, zato i raste – da stigne dobro, svojevrsni je lajtmotiv romana, no autorica nas u Istoj rijeci vješto i uvjerljivo podsjeća koliko život može biti surov i da je svaka borba, ma koliko se činila malom, u konačnici važna.

Zdravka Evtimova (Pernik, 1959) bugarska je spisateljica i prevoditeljica. Autorica je više romana i zbirki kratkih priča, a pored toga, prevela je više od dvadeset pet romana engleskih, američkih i kanadskih autora na bugarski jezik, te djela bugarskih pisaca na engleski jezik. Njena književna djela objavljena su u više od trideset zemalja i uključena u školske programe širom Evrope i Sjeverne Amerike. Dobitnica je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada. Članica je Bugarskog saveza pisaca i Lige pisaca u Ujedinjenom Kraljevstvu – regija Yorkshire-Humberside, kao i bugarskog PEN Centra.

O ljudima, hrani i bogovima, Velibor Čolić

Uzbudljivi dnevnik bosansko-francuskog autora Velibora Čolića nastao 2023. dok je autor boravio u Vijetnamu.

"Prošao sam kroz ovu zemlju, kroz sela i gradove, kroz mirne i mudre živote ovih ljudi. Pazio sam koliko sam znao i mogao da ne poremetim njihov raspored stvari i tvari", kaže autor, a knjiga je upotpunjena i njegovim fotografijama.

Velibor Čolić (1964, Odžak) novinar je i pisac koji od 1992. živi i radi u Francuskoj. Dosad je objavio nekoliko romana, od kojih su najpoznatiji Sarajevo omnibus, Kod Alberta, Mother funker i Egzil za početnike.

Francuskoj se publici 1993. godine predstavio knjigom priča Bosanci, a prva knjiga koju je napisao na francuskom Arkanđeli objavljena je 2008. Djela su mu prevedena na jedanaest jezika, a neka čak adaptirana za pozorišta u Francuskoj, Belgiji i Švicarskoj. Godine 2014. Francuska akademija mu je dodijelila Nagradu za širenje francuskog jezika i kulture.