Reditelj Cvetanovski o najpoznatijem djelu Agathe Christie u NPS: "Kome pripada pravda?"

Premijera predstave Ubistvo u Orijent Ekspresu, nastale prema čuvenom romanu Agathe Christie, bit će izvedena 10. marta u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Režiju ovog klasika potpisuje makedonski reditelj Andrej Cvetanovski, koji je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba govorio o radu u Sarajevu, izazovima adaptacije jednog od najpoznatijih detektivskih romana, ali i o univerzalnim pitanjima pravde, zakona i moralnih dilema koje ova priča otvara.

Govoreći o iskustvu rada u drugom kulturnom okruženju, Cvetanovski ističe da za njega takav rad uvijek predstavlja veliku privilegiju.

"Volim da gradove upoznajem kroz pozorište, i tako je bilo i sa Sarajevom. Bila mi je velika čast da radim u Narodnom pozorištu Sarajevo i drago mi je što smo zajedno sa ansamblom, autorima i čitavom mašinerijom koja stoji iza ovog teatra mogli da uđemo u ovu dvomjesečnu avanturu. Kada prvi put radim u nekom pozorištu, trudim se da od tog prostora napravim dom, jer reditelji veliki dio svog života provode van vlastite kuće. Imam osjećaj da sam se zaista udomaćio u Narodnom pozorištu Sarajevo", kazao je Cvetanovski.

Smatra da je najzanimljiviji sloj priče sukob između pravde i zakona.

"U detektivskoj priči publika prirodno traži odgovor na pitanje ko je kriv, ali u ovom komadu to pitanje prerasta u mnogo širu moralnu dilemu. Mi na Balkanu veoma dobro razumijemo situacije u kojima sistem ne funkcioniše savršeno. U takvim okolnostima čovjek počinje da se pita da li pravda pripada institucijama ili pojedincu. Na sceni smo pokušali da zadržimo uzbudljiv ritam misterije, ali i da otvorimo prostor za razmišljanje o tim pitanjima", istakao je Cvetanovski za portal Radiosarajevo.ba.

Dodao je da je u pričama poput ove vrlo lako pojednostaviti stvari i podijeliti svijet na krivce i nevine.

"Ali mi to nismo željeli. Pokušali smo da ispričamo slučaj koji, kako kaže Poirot, predstavlja najteži slučaj u njegovoj karijeri. Bilo nam je važno da likove sagledamo iz različitih uglova i kroz njihove unutrašnje dileme pokažemo emotivnu složenost cijele priče. Tema sukoba pravde i zakona univerzalna je i prisutna svuda, ali nažalost na Balkanu već decenijama predstavlja jednu od najosjetljivijih društvenih tema", iskren je Cvetanovski.

Svi nose tajne...

S obzirom na to da je Ubistvo u Orijent Ekspresu djelo koje je prepoznatljivo skoro širom svijeta, pitali smo Cvetanovskog kako je izbjegao previše stereotipne ili očekivane interpretacije likova.

"Kod poznatih tekstova uvijek postoji opasnost da publika već ima određenu sliku o likovima. Zbog toga smo na probama pokušali da krenemo od ljudi, a ne od tipova. Gradili smo likove kao osobe koje nose određene tajne - kakvi su pred drugima, a kakvi kada ostanu sami. Bio je to zajednički proces pun izazova, ali i puno radosti u igri i pronalaženju načina na koji likovi reaguju u određenim situacijama", odgovorio je makedonski reditelj.

A šta očekuje od sarajevske publike...

"Sarajevska publika ima reputaciju vrlo pažljive i emotivno angažovane publike. Ono što očekujem jeste da zajedno sa nama prođe kroz ovu misteriju, ali i kroz dileme koje ona otvara. Detektivska forma je zanimljiva jer publika aktivno učestvuje u priči - svi pokušavaju da pronađu krivca. Nadam se da će, osim uzbuđenja i napetosti, predstava pokrenuti i neka pitanja o odgovornosti, pravdi i o tome kako se pojedinac snalazi u situacijama kada sistem ne daje jasan odgovor", kazao je Cvetanovski za portal Radiosarajevo.ba.

Dodao je da pozorište nema tehničke mogućnosti koje ima film, ali da upravo u tome leži njegova snaga.

"U teatru se napetost gradi kroz ritam, odnose među likovima i prisustvo živog glumca na sceni. Zatvoreni prostor voza nam je zapravo pomogao da stvorimo osjećaj klaustrofobije i neizvjesnosti. Kada su svi likovi prisutni u istom prostoru, svaka riječ i svaki pogled dobijaju dodatnu težinu. Misterija se ne stvara spektaklom, već atmosferom i preciznim tempom predstave", naglasio je.

Na pitanje o političkoj dimenziji teme pravde i zakona na Balkanu, reditelj naglašava da nije želio da predstava bude politička u direktnom smislu.

"Mene više zanima ljudska dimenzija tog pitanja. Kada govorimo o pravdi, uvijek govorimo o pojedincima, njihovim iskustvima i ranama. Mislim da publika sama može prepoznati veze sa savremenim društvom, bez potrebe da ih mi eksplicitno naglašavamo. Upravo u tome leži univerzalnost ove priče - ona funkcioniše u svakom društvu u kojem se ljudi pitaju šta je ispravno, a šta nije", kazao je Cvetanovski.

Društvo može da pogleda samo sebe

Na kraju, Cvetanovski govori i o ulozi pozorišta u društvu, naglašavajući da je teatar prostor u kojem društvo može pogledati samo sebe.

"Pozorište je prostor u kojem društvo može da pogleda samo sebe. Ono ne mora nužno da daje odgovore, ali može da postavi važna pitanja. U regionu u kojem živimo, gdje su historija, politika i lične sudbine često isprepletene, pozorište može biti mjesto susreta i promišljanja. Kada publika izađe iz sale i nastavi da razgovara o onome što je vidjela na sceni, tada pozorište već ispunjava svoju svrhu. Upravo ta mogućnost dijaloga čini ga živim i relevantnim", zaključio je Cvetanovski u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Reprizna izvođenja predstave planirana su za 11. i 26. mart te 13. april.