Pogledajte kako je izgledao repertoar Narodnog pozorišta Sarajevo 1958. godine

Narodno pozorište Sarajevo najveća je pozorišna kuća Bosne i Hercegovine, te jedna od najznačajnijih u Jugoistočnoj Europi.

Otvoreno je 1921. godine, a svečani čin otvaranja pripao je Branislavu Nušiću, tadašnjem načelniku Umjetničkog odjeljenja Ministarstva prosvjete. Tri večeri za redom izvođeni su muzičko-dramski programi i tako je ozvaničen početak rada kuće. Isključivo je u početku djelovalo kao dramsko pozorište.

1946. godine se u pozorište uvelo i muzičko djelovanje, pa je tako nastala opera i balet. Pozorište je svojim radom i tri ansambla - opere, drame i baleta. 9. novembra 1946. godine, započela je sa radom Opera svečanom premijerom "Prodana nevjesta" Smetane. Iste godine je osnovan i balet, ali je premijera predstave "Žetva" Borisa Papandopula održana tek 1950. godine.

Članak objavljen 1945. godine u oktobru, dao je uvid kako je Skender Kulenović, tadašnji direktor Drame vodio pozorište, te obrazložio dotadašnje rezultate. 

"Bez sumnje, izvjesni rezultati su postignuti, ali ih mi, dakako, smatramo - što je u prirodi naše demokratije - potsticajem za nove uspjehe u pretstojećem radu. Na prvom mjestu, naši režiseri i glumački ansambl zahvaćeni su radnim elanom, kakvog do sada sigurno nije bilo. To potiče otuda što su se ti ljudi na novoj pozorišnoj praksi uvjerili da naša nova država daje umjetnosti njeno pravo mjesto (...) Ovom prilikom htio bih da, u ime Uprave, uputim apel našim domaćim piscima da nam šalju svoja dramska ostvarenja koja će, naravno pod pretpostavkom određenog kvaliteta, a naročito u koliko zahvataju današnje probleme naše zemlje, biti prikazana na našoj sceni."

Kako je izgledala kultura u Sarajevu 1958. godine?

Slika repertoara NPS-a iz 1958. godine, pokazao je kako je repertoar baleta, drame i opere tada izgledao. 

Repertoar je prikazan za period od 27. maja do 3. juna 1958. godine, a na oglasu se nalaze predstave za školsku omladinu, otkupljena predstava za tadašnju vojsku, gostovanje drame u Vogošći, pa do opere Žak Ofenbaha.

Jedna od njih je i adaptacija Nušićevog djela "Put oko svijeta", koja je napisana 1911. godina i u bivšim republikama, a i danas nakon raspada Jugoslavije, jedna je od rado igranih komedija koja prati Jovanče Micića. 

Gostovanje drame u Vogošći za 29. maj, "Rt prema mjesečini", u tri dijela od Miodraga Žalice i Safeta Pašalića.

"Mnogo noći u ovom prekrasnom gradu nisam mogao da spavam, jer su u njemu tolike velike zvijezde odvlačile moju maštu. Ovaj grad me potpuno osvojio svojom poezijom, beharom kajsija i mjesečinom", rekao je Pašalić nakon svog povratka iz Mostara. Nakon toga je u koautorstvu nastao "Rt prema mjesečini".

28. maja, za vojsku Jugoslavije, održana je i opera "Morana" Jakova Gotovca. Jedan češki list je objavio 1930. godine da je "Morana" doživila veliki uspjeh, a nastala je kao opera na libreto bosanskog književnika Ahmeda Muradbegovića. Napisali su da "Liričnost je najjača strana 'Morane', kompozitor ne nastoji da ukruti scenu, niti da izgradi dramatičnu cjelinu, već djeluje o sudbini svojih lica lirski, daje svakoj sceni posebno raspoloženje."

Sarajevski list iz 1941. godine je napisao da "Morana sadrži sve momente koji su klasični teoretičari postavili kao uslovi dobro raspoređene radnje." 31. maja, odigran je balet "Labudovo jezero" Čajkovskog, a zatim 1. juna i "Hofmanove priče" kao fantastična opera Ofenbaha.