Podržimo projekt legendarnog fotoreportera Rikarda Larme – da se sačuva istina o Sarajevu!

U povodu 31. godišnjice početka 44-mjesečne opsade Sarajeva, a uoči Dana grada, u sarajevskoj Vijećnici će 5. aprila biti održana izložba "Sarajevo, vječita Vijećnica", legendarnog bosanskohercegovačkog fotografa, bivšeg fotoreportera agencije AP i Oslobođenja, Rikarda Larme, inače autora nekih od najpotresnijih fotografija opkoljenog glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Čuvena fotografija Vijećnice u plamenu koja je obišla svijet, a snimio ju je upravo Larma, tako će se vratiti na mjesto gdje je nastala prije više od tri decenije, čime se valjda zatvara jedan krug naše teške historije.

"Svi smo od prvog dana imali isti cilj: Vijećnici dovesti Vijećnicu, Sarajevu dovesti Rikarda. Čovjeka koji se od svoje dvadesete godine bavi fotografijom, čovjeka koji je ovjekovječio neke od najtežih trenutaka u historiji našega Grada. Fotografa koji već godinama djeluje na drugom kraju svijeta, ali je zauvijek dijelom identiteta ovog prostora. Čovjeka čije fotografije nedostaju da bi priča o Sarajevu bila potpuna. Te fotografije su ustvari fragmenti života ljudi iz opkoljenog Grada", napisala je za Al Jazeeru Balkans povodom predstojeće izložbe Hana Bajrović Čardaković, članica produkcijskog tima Festivala MESS i projekt koordinatorica programa Modul Memorije.

Kultura sjećanja

Prema riječima autora koji je izlaže širom svijeta, koji danas živi u Sjedinjenim Američkim Državama, ova izložba prikazuje rat viđen njegovim očima i kamerom, a publika u Sarajevu će imati priliku vidjeti iznimno umjetničko djelo.

Međutim, priča o izložbi "Sarajevo, vječita Vijećnica" ima i širi kontekst u okviru kulture sjećanja, a što bi naše institucije i javnost svakako morali podržati.

Naime, prema riječima Larme, cilj ove izložbe nije samo prikazati ljudima njegovu perspektivu grada pod opsadom nego i pokrenuti prikupljanje sredstava za opremu kako bi se izvršila obrada još više negativa iz tog vremena. Naime, fotografije koje će biti predstavljene na izložbi skenirane su opremom iz ranih dana digitalne fotografije.

Mnoge treba preraditi, kao i nevjerojatan broj fotografija koji nikad nije skeniran!

"Imam stotine hiljada fotografskih negativa koji nisu skenirani, a dokumentiraju rat, tačnije period od 1992.-1997. Skeniranjem negativa i njihovim arhiviranjem u digitalnom obliku moći ću očuvati svoj rad i tu ostavštinu nastaviti dijeliti sa svijetom. Nadam se da ću osnovati Fondaciju za očuvanje rada fotografa iz tog perioda Sarajeva", navodi autor u pozivu za podršku ovom izuzetnom djelu, te apelira: "Pomozite mi, molim vas".

Da bi ovaj projekt ugledao svjetlo dana potrebna su - s obzirom na značaj projekta - relativno mala sredstva. Riječ je o iznosu od 20.000 američkih dolara.

Više o samom projektu i mogućnosti da pružite svoj doprinos možete pročitati OVDJE.

U potrazi za fotografijama ubijenog brata, Sarajlija Džemil Hodžić pokrenuo je projekt Sniper Alley, o kojem je Radiosarajevo.ba pisao. Prikupio je oko 1.200 fotografija nastalih u opkoljenom Sarajevu. Slike ubijene djece, prepunih bolnica, bježanja od snajpera. Život Sarajlija tokom opsade, sažet, za sada, u oko 90 galerija. Značajno mjesto među ovima zauzimaju i fotografije Rikarda Larme.

Zbog toga su Hodžić i projekt Sniper Alley među prvima dali nedvosmislenu podršku poznatom fotografu.

"Ne moram napominjati koliko je kampanja kao što je ova bitna za kulturu sjećanja kako za današnje tako i za buduće generacije. Nažalost da se mora organizovati na ovaj način kada znamo da postoje tijela i institucije koje mogu da finansiraju projekte ovog tipa. Mislim da nema medija, političara ili institucije u ovoj državi koji nisu bar jednom koristili fotografije našeg Rikarda Larme. Njegove slike se koriste skoro pa svakodnevno za obilježavanje početka opsade grada, godišnjice masakra, za opšti prikaz života u toku rata", kaže nam Džemil.

Dodaje kako je tužno da odgovorni ljudi nemaju malo više razumijevanja i smisla da podrže projekat, a "svi znamo da u budžetu postoje sredstva za ove stvari".

"Ovo je naša historija i trebamo je sačuvati od zaborava, a po svemu sudeći spalo je na pojedince da se bore na tom putu. 20,000 dolara nije mnogo novca kada se uzme u obzir bitnost ovih fotografija i šta one predstavljaju za naš grad i našu državu. Ovo su fotografije koje predstavljaju dokaz jednog vremena, one su dokument svjedočanstva naše patnje i života u periodu 1992-1996. Trebamo biti sretni jer postoje negativi i imamo mogućnost da ih sačuvamo od uništenja i zaborava. Nadati se pozitivnim promjenama u vladajućim strukturama i promjeni svijesti kod našeg naroda kada je podrška ovog projekta i sličnih projekata u pitanju. Sa jako malo truda i ulaganja može se jako puno uraditi i tu je podrška običnog čovjeka jako bitna. Ja sam optimističan, smatram da ćemo skupiti potrebna sredstva. Ja vjerujem u nas", kazao je Hodžić za portal Radiosarajevo.ba.

Zbog Sarajeva, zbog svih onih koji 11.541 koji nisu dočekali mir, zbog 1.601 ubijenog djeteta Sarajeva, zbog svih koji su preživjeli pakao opsade, zbog onih koji će se roditi, zbog sjećanja, zbog onih koji negiraju, zbog pravde, zbog nas… Podržimo projekt Rikarda Larme – da se sačuva istina o Sarajevu.

Ko je Rikard Larma?

Rikard Larma je rođen u Zavidovićima  2. aprila 1954. godine. Završio je Srednju školu fotografskog smjera i od tada cijeli život radi, uči, kreira, stvara, promiče, promovira i živi fotografiju.  Prvi učitelj  mu je bio otac Leopold, zatim se kao fotoamater usavršavao na tečajevima fotografije u višim razredima osnovne škole u Sarajevu, a potom u Foto-kino klubu 26. novembar, kasnije u Foto-savezu BiH i Foto-savezu Jugoslavije. Kao početnik fotoamater proslavio se "life" i portretnom fotografijom, ali se bavio mnogim oblastima i žanrovima fotografije.

S nepunih 20 godina postao je najmlađi fotoamater prve klase u BiH i tadašnje zajedničke države Jugoslavije. Od 1974. godine je radio u različitim izdanjima novinske kuće Oslobođenje iz Sarajeva i brojne druge sarajevske i jugoslovenske časopise – od sportskih novina preko nedjeljnih magazina, estrade, umjetnosti, porodice, politike, biznisa... Bio je među najboljim fotoamaterima u BiH i učestvovao je na brojnim izložbama fotografije u zemlji i u svijetu. Po izbijanju agresije na BiH postao je fotoreporter. Njegove fotografije obišle su svijet.