Ostavština Karima Zaimovića ulazi u Muzej književnosti Bosne i Hercegovine

Iz muzeja Književnosti i pozorišne umjetnosti BiH stižu vijesti otkupu građe i formiranju zbirke Karima Zaimovića.

Kako je saopćeno, postignut je dogovor o otkupu građe, a tim povodom će u ponedjeljak 26. 12. 2022. u 12 sati u Muzeju biti upriličeno svečano potpisivanje sporazuma. Sporazum će potpisati direktorica ove institucije Šejla Šehabović i majka Karima Zaimovića, Ašida Zaimović.

Potpisivanju će prisustvovati i ministar kulture i sporta KS Samir Avdić, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i dopredsjedavajuća Gradskog vijeća Mirela Džehverović.

Time će zbirka „Karim Zaimović“ postati 68. po redu književna zbirka koja se čuva u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Podsjećamo, u ovom Muzeju pohranjene su zbirke posvećene Ivi Andriću, Meši Selimoviću, Maku Dizdaru, Isaku Samokovliji, Silviju Strahimiru Kranjčeviću, Ziji Dizdareviću, Branku Ćopiću, Petru Kočiću, Kalmiju Baruhu i mnogim drugim književnicima, a dio je izložen i u Stalnoj postavci ove institucije.

Inicijativa za digitalizaciju zbirke

Otkup građe i formiranje zbirke je prva faza obimnijeg projekta koji podrazumijeva digitalizaciju zbirke „Karim Zaimović“. Sredstava za ovu prvu fazu projekta osigurali su Ministarstvo kulture i sporta KS te Grad Sarajevo (na inicijativu Mirele Džehverović).

“Ovim projektom želimo sačuvati lik i djelo Karima Zaimovića od zaborava i omogućiti lakši rad potencijalnim istraživačima i istraživačicama. Također, sigurni smo da će se arhiviranjem ove zbirke u javnom prostoru postaviti pitanje važnosti postojanja alternativnog i univerzalnog književnog kanona. Formiranje i predstavljanje ove muzejske zbirke služi kao podsjetnik da se Sarajevo sjeća Karima Zaimovića. Priča o Karimu šalje snažnu poruku otpora ratu slavljenjem ljudske kreativnosti i moći umjetnosti da nadživi ratove i stradanja. Sveukupni cilj ovog projekta je odati počast velikom piscu i istovremeno poslati poruku o snazi umjetnosti u ratu i njenoj ulozi u izgradnji mira. Ova kolekcija je poklon građankama i građanima Bosne i Hercegovine, kao i svim posjetiteljima/cama.”, napisala je Ifeta Lihić, autorica projekta “Otkup, digitalizacija i prezentacija muzejske zbirke “Karim Zaimović”.

Karim Zaimović bio je pisac priča i stripova, književni i muzički kritičar, novinar i istaknuta ličnost sarajevske kulturne scene, posebno tokom opsade (1992-1995). Njegov izuzetan talenat pružio je nakratko utočište od surove ratne stvarnosti. Njegov mladi život tragično je okončan 13. avgusta 1995. godine uslijed ranjavanja. Bio je jedna od posljednjih civilnih žrtava rata. Karim Zaimović nije među nama već 27 godina. Unatoč tome njegov izvanredan rad pozicionirao ga je među jednog od najpopularnijih pisaca nove generacije.

Njegova djela privlače čitatelje/ice svih generacija. Lik Karima Zaimovića utjelovljuje koncept otpora umjetnosti smrti i urbanoj destrukciji. Mnogi kritičari su pisali o njegovom radu. Tu je i poznati pozorišni komad zasnovan na njegovoj knjizi i životu (Tajna džema od malina), Fondacija Karim Zaimović i više izdanja njegovih knjiga koje se još uvijek prodaju u velikom broju primjeraka. Djela Karima Zaimovića predstavljaju glas sa alternativne scene koji ne poznaje nacionalne pripadnosti. Trenutno ne postoji arhivska zbirka o Karimovom stvaralaštvu, ni ulica koja nosi njegovo ime, čak ni izložba ili stalna muzejska zbirka koja svjedoči o njegovom izuzetnom talentu i doprinosu.