Jedna od najgledanijih opera ikada izvodi se u Sarajevu: Tadija Miletić o fenomenu Madama Butterfly

U Narodnom pozorištu Sarajevo operna predstava Madama Butterfly kompozitora Giacoma Puccinija, po peti put će imati svoje premijerno izvođenje, u režiji Tadije Miletića.

Nakon 1949, 1963, 1986. i 1991. godine — u subotu, 9. decembra sa početkom u 19.30 sati publika će imati priliku poslušati i pogledati priču o tragičnoj ljubavi mlade Japanke prema američkom vojniku.

Nakon završenih odsjeka za klavir, solo pjevanje i teoriju muzike u Muzičkoj školi "Stanković", Miletić je diplomirao dramaturgiju u klasi Siniše Kovačevića na Akademiji umjetnosti u Beogradu, a potom i master studije režije u klasi Nikite Milivojevića na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu. Trenutno je na doktorskim studijama na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu.

Tokom prvih petnaest godina karijere radio je u Operi i teatru Madlenianum, gdje je pored režija, asistencija režije i dramatizacija ostvario i niz solističkih i horskih uloga u operama i mjuziklima.

Miletić je za portal Radiosarajevo.ba otkrio šta je to specifično za režiju opere i zašto zanimanje operskog reditelja nije nešto s čime se često susrećemo.

"U operi postoje elementarni metodi funkcionisanja i zbog toga je na neki način vrlo posebno i rijetko da se dramski reditelj prihvata operske produkcije, prije svega je neophodno veliko muzičko obrazovanje. Riječ je o kompleksnim, teškim notnim fakturama koje imaju mnogo važnih detalja, terminološki na nekoliko različitih jezika i prije svega potrebno je protumačiti i razumijeti tu osnovnu ideju koju smo dobili preko muzike. Preko kompozitora koji nam je kroz muziku prenio neku svoju emociju, ideju, energiju scene... To je sve potrebno prije svega protumačiti i prevesti u neko današnje moderno doba i onda kroz saradnju svih ovih sektora i pjevača iznijeti na scenu, koji pored toga što imaju kao što rekoh tešku pjevačku dionicu koja je kompleksna i obimna, moraju doći i do toga da je potrebno prenijeti neku scensku radnju i potrebno je odglumiti na jedan dobar i kvalitetan način, doživjeti to sve kroz jednu realističnu priču proživljavanja. Ovdje imamo mnogo sektora koji moraju da zajedno dišu kao jedan, tako da je riječ eto prije svega u toj kompleksnosti i u naravno još mnogo, mnogo drugih detalja, zbog čega je ova naša profesija operskog reditelja ustvari tako rijetka", objasnio je Miletić.

Reditelj je kazao da je ovo njegova prva zvanična saradnja s Kućom na Obali, a, kako je podvukao, u radu na operi sudjelovao je veliki broj ljudi.

"S obzirom na to da je ovo moja prva zvanična saradnja s Narodnim pozorištem Sarajevo, stvarno sam oduševljen. Umjetnički sektor je na jednom zavidnom i visokom nivou i to je preduslov za jednu uspješnu opersku produkciju.

Sama produkcija opere i svi tehnički sektori, do onih što kažu posljednjih u lancu velike produkcije poput ove su izašli u susret i uložili zajednički napor i trud da dođemo do ovdje imajući u vidu da je ovo jedan ogroman ansambl, sa mnogo učesnika, sa mnogo detalja, sa mnogo raznih elemenata šminke, kostima...", podvukao je Miletić.

U predstavi učestvuju solisti i hor Opere Narodnog pozorišta, Balet Narodnog pozorišta, te Sarajevska filharmonija kojom će dirigovati maestro Josip Šego.

"Prije svega, u pitanju je autorski tim, kao što sam spomenuo to je niz različitih sektora koji funkcioniraju kao jedan, sa mnom je dirigent Josip Šego, porijeklom Sarajlija, zatim tu su kolegice scenografkinja Mirna Ler i kostimografkinja Vanja Ciraj Džudža.

Oni su mi bili lijeva i desna ruka u svakom smislu da ovu jednu veliku priču pokrijemo zajedno, ali u svakom slučaju ne bih izdvajao i sve ostale tehničke sektore i izvođače i umjetnike jer je sve to zajednički trud i poduhvat na osnovu ideje koja je potekla od eto nas par", istaknuo je Miletić.

Važno je napomenuti i da je Madama Butterfly već decenijama jedna od najgledanijih opera na svijetu. Reditelj Miletić objasnio nam je taj fenomen.

"Operske produkcije su raznovrsne, izvode se sa više ili manje uspjeha i sve one imaju naravno neke svoje fantasatične trenutke, ali pretpostavljam uspjeh ove opere je prije svega u jednom izvanrednom, fantastičnom libretu, u jednoj lijepoj, kvalitetnoj, funkcionalnoj priči koja se na osnovi mojih iskustava rada, baš ove opere u Japanu, dakle na izvoru tih tema, smatra istinitom pričom.

A, pored svih tih stvari imamo naravno jednu neopisivu, fantastičnu muziku Puccinija koja je direktan prijenos snažnih eksplicitnih emocija koje prosto dolaze do duše i do srca svakog slušaoca, bez obzira da li on ima operskog isksustva ili nema. Jednostavno je riječ o jednoj sugestivnoj, moćnoj muzici, koja uz tu radnju i sve što se dešava dodirne svakog čovjeka i nije ni čudo da je ovo jedan repertoar, kako kažu, gvozdeni repertoar, djelo nulte kategorije koje već decenijama  pobjeđuje u mnogim operskim produkcijama širom svijeta", smatra Miletić.

Zanimljivo je da na premijeri 17. februara 1904. opera izviždana, a kritika joj je prebacila neoriginalnost i plagijarizam. Puccini je ponovno uložio trud te ispravio nedostatke, pa je opera na kraju postavljena u tri čina. Od 1904. godine do danas opera je imala pet verzija objasnio je Miletić.

"Mi imamo u suštini ovdje mnogo važnih stavki koje treba spomenuti. Prije svega pričamo o tome da je djelo imalo nekoliko verzija na osnovu kojih smo došli do ove finalne. Dakle, riječ je o pet različitih verzija. Imali smo prvo izvođenje koje je prošlo neslavno iz mnogo različitih razloga, tako da je Puccini prosto na neki način bio prinuđen da popravi, koriguje, unaprijedi svoje djelo i u okviru toga smo i došli do ove sad pete verzije, koja je ustvari najizvođenija.

Ali, u suštini je važno napomenuti, možda je baš dobro što smo od tog prvog izvođenja 1904. u La Scali došli do ove sadašnje jer upravo u ovoj petoj verziji su ubačeni neki od najpoznatijih elementa ove opere, poput čuvenog hora Bocca chiusa, hora koji pjeva zatvorenih usana, tako da je sve to u paketu jedna važna priča koja je doprinijela kreiranju djela onakvog kakvog poznajemo sad", podvukao je Miletić.

Na kraju, reditelj je otkrio i šta očekuje sarajevsku publiku na premijeri u Narodnom pozorištu Sarajevu.

"Premijera je u subotu, 9. decembra, u 19:30 sati, na velikoj sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, repriza je dva dana kasnije, 11. decembra, u isto vrijeme i ono što je tu prije svega važno napomenuti da smo se svi zajedno potrudili da u potpunosti razbijemo taj četvrti zid, četvrti zid je ta imaginarna barijera scenskog portala između izvođača i publike koja je došla da gleda predstavu.

Već godinama se trudim da rasturim tu konvencionalnu formu - 'dođem, sjednem, gledam, slušam, idem kući' - i to već jedan šablon koji se mnogo puta ponavlja. Naša predstava će početi tako reći već od prvog trenutka kada prvi gledalac kroći u foaje Narodnog pozorišta, sa izvođačima koji će biti oko njih i sa još mnogo drugih dodatnih detalja koji će prosto na neki način otvoriti cijelu priču i približiti je gledaocu koji je danas navikao na zanimljive, interaktivne, digitalne programe, brze programe te stoga smatram da se i opera, kao jedan već sad osvjedočeni umjetnički format, mora da se prilagodi tom brzom vremenu, da olakša i na naki način zaustavi posmatrače i gledaoce i uvede ih u sve ljepote koje opera pruža", zaključio je Miletić.

Rezervaciju ulaznica moguće je izvršiti online: www.nps.ba.

Radno vrijeme blagajne: na dan izvođenja predstave u dva termina od 9.00 do 11.30 i 15.30 do 19.30 sati.

Ostalim radnim danima od 9.00 do 15.00 sati.