Novo poglavlje u analizi reklama: Razvoj specijalnih AI - modela u naučnim istraživanjima

Prof. dr. Vedad Smailagić u posljednje vrijeme fokusiran je na istraživanje lingvističko-kulturološke analize reklama i njenu primjenu u marketingu, kao i na razvoj sistema koji će omogućiti istraživačima, studentima i doktorantima da samostalno razvijaju AI modele prilagođene vlastitim naučnim potrebama.

"Želim ohrabriti mlade istraživače da se što prije uključe u ovaj proces, jer je to budućnost koja će ubrzati naučna istraživanja i dati im novu vrijednost", istakao je na početku predavanja posvećenog temi Razvoj specijalnih AI modela u naučnim istraživanjima – primjer lingvističko-kulturoloǧke analize reklama i moguće primjene u marketingu.

Istraživanje objedinjuje metode semantike, epistemološke analize jezičkih obrazaca, kompjuterske lingvistike te različite sociološke i psihološke pristupe komunikaciji, s ciljem identifikovanja i opisivanja ključnih društvenih vrijednosti unutar reklamnih tekstova.

"Polazim od jezika kao najpouzdanijeg puta do mentalnih reprezentacija društvenih vrijednosti. Analiza jezika u reklamama omogućava precizno određivanje kako je određena vrijednost oblikovana u jednoj zajednici i otkriva razlike između govornika različitih jezika. Time možemo naučno potvrditi ili opovrgnuti stereotipe te dobiti dublje, marketinški važne uvide, šta određenu publiku zaista motiviše", pojasnio je prof. Smailagić.

Jedan od primjera je poređenje reklama za kafu u BiH i Njemačkoj: dok je u BiH kafa izrazito društvena praksa, u Njemačkoj je više individualna. "Zato reklama koja naglašava druženje u BiH može biti veoma uspješna, dok bi u Njemačkoj bolji rezultat dala reklama koja ističe lični trenutak opuštanja. To jasno pokazuje koliko kulturni obrasci oblikuju percepciju istog proizvoda", dodao je prof. dr. Smailagić.

Profesor Smailagić razvio je i specijalizirani AI-model koji automatski analizira reklame na tri jezika. Ovaj alat, prema njegovom objašnjenju, donosi značajan iskorak u interdisciplinarnim istraživanjima na spoju lingvistike, marketinga i vještačke inteligencije.

"Već duže vrijeme razvijam ideju kako sistemski integrirati informatiku u istraživanja tako da svaki istraživač može sam kreirati digitalne alate koji mu olakšavaju i ubrzavaju rad. Vjerujem da će ubrzo standard doktorskih disertacija podrazumijevati razvoj vlastite aplikacije koja pomaže u obradi podataka i analizi. Zato smatram da je potrebno što ranije omogućiti mladim istraživačima da se osposobe za programiranje — posebno kroz no-code i low-code pristupe, koji su već integrirani u brojne platforme", naglasio je.

Kako kaže, primjena AI-ja postaje sve jednostavnija: "Danas u Excelu više ni ne pravim tabele ručno — definišem šta mi treba, a AI alat to automatski kreira. To je smjer u kojem se kreću savremena istraživanja."

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizacijom ovakvih javnih predavanja nastoji potaknuti naučne rasprave i otvoriti prostor za savremene interdisciplinarne teme. "Jedna od tih oblasti je vještačka inteligencija, za koju mnogi smatraju da nosi potencijal dubokih i dalekosežnih promjena", istakao je akademik Asif Šabanović, uvodničar današnjeg predavanja.