Lica nade | Nenad Veličković: Ambasador bosanskohercegovačke kulture

Salzburški izdavač Jung und Jung objavio je obnovljena izdanja romana Konačari i Otac moje kćeri uglednog bosanskohercegovačkog pisca i univerzitetskog profesora Nenada Veličkovića, koji je ovog proljeća bio gost rezidencijalnog programa Artist in Residence u Austriji.

Veličković je nedavno boravio u dunavskom gradiću Kremsu kao gost programa čiji su učesnici, posredstvom Literaturhausa Niederösterreich, između ostalih, bili Dubravka Ugrešić, Bora Ćosić, Ivana Sajko, Dragan Velikić, Robert Perišić, Edo Popović i Dževad Karahasan.

Promocije djela jednog od najznačajnijih savremenih bosanskohercegovačkih autora upriličene su u Kremsu, Waidhofenu, Salzburgu i Innsbrucku.

O interesu za Veličkovićeva djela govori i podatak da je njemački prijevod romana Konačari (Nachtgäste, prijevod Barbara Antkowiak) tokom prvih devet mjeseci prošle godine prodan u više od 2.000 primjeraka, što se, prema riječima samog autora, "za knjige s malih jezika iz ćoška Evrope može smatrati uspjehom".

Boravak u Austriji bio je, očito, plodonosan. Veličković je završio prvu verziju naučnofantastičnog romana za djecu radnog naslova Zeno i roboti, dogovorio saradnju s prevoditeljicom Rebekkom Zeinzinger, koja je nedavno uspješno prevela zbirku pjesama Selme Asotić, te s izdavačem u Salzburgu razgovarao o mogućnosti da naredne godine, uz već završeni prijevod romana Sahib, objave i njegov nastavak.

U uređenom književnom sistemu kakav nesumnjivo postoji u Austriji, profesor Veličković još jednom je potvrdio status jednog od najvažnijih ambasadora bosanskohercegovačke kulture u Evropi.

Uprkos teškom položaju kulture u Bosni i Hercegovini, na koji je nedavno ukazao i Semezdin Mehmedinović, bosanskohercegovački autori danas se možda više nego ikada prevode i čitaju širom Evrope i svijeta. To ulijeva nadu da ova zemlja, uprkos svim osporavanjima i krizama, i dalje posjeduje ono najvrednije – ljude, ideje i kulturu.

Bosna i Hercegovina nije samo prostor omeđen granicama. Ona je i kultura, jezik, književnost i sjećanje. A kultura je, kako bi rekao gore spomenuti rahmetli profesor Karahasan, izuzetno žilava.

Nenad Veličković (Sarajevo, 1962) jedan je od najznačajnijih savremenih bosanskohercegovačkih pisaca, književnih kritičara i univerzitetskih profesora. Autor je brojnih romana, zbirki priča, eseja i stručnih knjiga, među kojima se posebno izdvajaju Konačari, Otac moje kćeri, Sahib, Vremenska petlja i Školokrečina. Njegova djela prevedena su na brojne evropske jezike i objavljivana širom kontinenta. Vanredni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje se bavi proučavanjem književnosti, obrazovnih politika i uloge književnosti u savremenom društvu.