Na današnji dan rođen jedan od najvećih bh. pisaca Safvet-beg Bašagić

Na današnji dan, šestoga maja 1870. godine, u Nevesinju je rođen Safvet-beg Bašagić, bosanskohercegovački pjesnik, historičar, dramski pisac.

Bašagić je bio jedan od najznačajnijih predstavnika moderne bosanskohercegovačke književnosti. Njegova poezija i proza često su bili inspirisani bosanskim pejzažima, običajima i kulturom.

"Jedan narod može doživjeti politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom. Taj trijumf ostaje za vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima".

Ovo je, između ostalog, 1912. godine zapisao Safvet-beg Bašagić, bosanskohercegovački pjesnik, historičar, dramski pisac, sakupljač usmenih umotvorina. Za Bašagića kažu da je bio gromada od čovjeka, jedan od najuglednijih intelektualaca s naših prostora.

Rođen je 6. maja 1870. godine u Nevesinju u begovskoj porodici, kao prvi sin Ibrahim-bega Bašagića. Porodica je živjela u Foči, Mostaru, da bi se potom preselila u Sarajevo gdje je Safvet završio ruždiju (osnovna škola), a potom i gimnaziju. Diplomirao je na predmetu arapskog i perzijskog jezika u Beču.

Safvet je pisao pod pseudonimom Mirza Safvet. Bio je pjesnik, historičar, dramski pisac, prevodilac s orijentalnih jezika. S Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem Safvet-beg Bašagić je 1901. godine pokrenuo list Behar. Godine 1907. pokreće i politički list Ogledalo, koji se ubrzo i ugasio, a 1910. godine biva izabran u Bosanski sabor.

Safvet-beg Bašagić je kasnije imenovan kustosom Zemaljskog muzeja BiH, odakle je otišao u penziju. Ubrzo je i obolio, a njegova njegovateljica je bila kćerka Almasa. Bolovao je više od deset godina.