Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH: Posjetite izložbu o bosanskom jeziku i školstvu

Povodom Dana maternjeg jezika u Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine otvorena je izložba Bosanski jezik i školstvo 1823-2023, autora dr. sc. Jasmina Hodžića.

Njegovanje jezičkih prava i jezička pravda, što podrazumijeva korištenje vlastitog jezika u svim oblastima društva, suprotna je jezičkom imperijalizmu, a sve to skupa jeste suštinski povezano sa obilježavanjem Međunarodnog dana maternjeg jezika i posebno na ovaj dan potrebno je obratiti pažnju na statusna pitanja jezika u društvu. 

Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu Jasmin Hodžić podsjeća i na to da je Međunarodni dan maternjeg jezika upravo nastao tako što je grupa studenata tražila svoja jezička prava, a ubijeni su jer su protestirali na javnom mjestu zbog toga što nisu imali svoj službeni jezik.

"Suštinski, pitanja sa kojima se suočava, i kroz historiju i danas, sami bosanski jezik ili bosansko društvo u cjelini, direktno jesu povezana i sa samom suštinom obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika", naglasio je.

Prema njegovim riječima, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu od osnivanja bio je na liniji tzv. jezičke tolerancije.

"Nastavili smo tako i nakon Simpozija o jezičkoj toleranciji sedamdesete godine prošlog stoljeća i nakon 1971. godine kad su donesene prve odredbe o književno-jezičkoj politici u BiH, a koja je bila probosanski orijentirana", naglasio je Hodžić.

Kako je kazao na Međunarodni dan maternjeg jezika, ‘od Vardara do Triglava danas imamo bosanski jezik (u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu), a imali smo ga zvanično u školama i u osmansko i austrougarsko doba. U Jugoslaviji smo, sredinom prošlog vijeka, vratili taj narativ’.

"Nažalost, bosansko društvo danas nije toliko integrisano, a nije samo jezik dio te dezintegracije", kazao je.

Prema njegovim riječima, jezički identiteti (u pitanjima organizacije paralelnih obrazovnih sistema u Bosni i Hercegovini) od devedesetih godina prošlog vijeka na ovamo bili su i dio, kako je kazao, svojevrsnih totalitarnih ili moguće i fašističkih nastojanja i tzv. procesa jezičkog imperjalizma, što se uklapa čak i u teoriju jezičkog genocida, kada se ne podržava status drugih jezika u obrazovnom sistemu.

"U jednom od šest tomova haške presude može se pronaći i to da je jezik bio dio jednog takvog procesa, nametanja imperijalističkih nastojanja u obrazovanju i kompletnom društvu, te instaliranja svojevrsnih novih i nametnutih identiteta. Jezik je, i to znam iz vlastitog istraživanja, bio dio i domaćih sudskih presuda gdje su ljudi ubijani u logorima samo zbog jedne riječi koja je bila specifična za našu kulturu", naglasio je.

Kako je pojasnio, teorija jezičkog genocida i jezičkog imperijalizma govori o tome da ‘ako ne podržite jedan jezik u obrazovnom sistemu, već izvršavate jezički genocid’.

"Ako se ne podržavaju jezička prava u društvu, ako se imperijalistički nastoji djelovati prema određenoj jezičkoj zajednici, ustvari se represivno hegemonistički takva zajednica prisiljava da izgubi vlastiti identitet i to ne samo u obrazovanju", naglasio je direktor Instituta za jezik UNSA.

I ove godine organizirana je manifestacija nazvana Dani Instituta za jezik, kojom se kroz raznovrsne sadržaje doprinosi boljem razumijevanju kulturno-historijskog i društveno-političkog aspekta upotrebe službenih jezika i književno-jezičkih tradicija na prostoru BiH. Manifestacija ‘Dani Instituta’ počinje na Međunarodni dan maternjeg jezika - 21. februara i završava 20. marta. 

Međunarodni dan maternjeg jezika u svijetu se obilježava 21. februara. UNESCO je taj datum odredio kao dan kad se veća pažnja posvećuje pitanjima njegovanja jezičke i kulturne različitosti.