Institut za jezik predstavlja konverter za bosanska tradicijska pisma
Institut za jezik UNSA sutra će u svojim prostorijama, u ulici Hasana Kikića na broju 12, predstaviti konverter za bosanska tradicijska pisma.
Učesnici će biti prof. dr. Lejla Nakaš s Filozofskog fakulteta UNSA, dr. Alen Kalajdžija, viši naučni saradnik s Instituta za jezik UNSA i dr. Jasmin Hodžić, viši naučni saradnik i direktor Instituta.
Konverter omogućava da tekst pisan savremenim (standardnim) pismima (latinicom i ćirilicom) bude napisan: bosanskom glagoljicom, bosančicom
i bosanskom arebicom, sinhronom (direktnom) konverzijom pojedinačnih
grafema ili konvertovanjem cijelog teksta.
Većinski muslimanska država uvodi represivne zakone: "Oni koji žele slobodu, neka idu u Evropu"
Glagoljica (staroslovenski – sloven – "sloviti" – "govoriti") je pismo koje su slovenski narodi koristili u drugoj polovini 9. veka. U današnjoj nauci prevladava mišljenje da ju je sastavio jedan od slovenskih misionara Ćiril u drugoj polovini 9. veka (oko 863. godine), uz pomoc svog brata Metoda. On je tim pismom preveo Bibliju i to na staroslovenski jezik. Glagoljica je sastavljena, po jednoj hipotezi, prema grčkom tajnopisu. Prvobitno je imala 40 slova, a posle 38 slova (svako slovo je imalo dvojaku vrednost – glasnovnu i brojnu).
Bosančica je autentično i posebno pismo nastalo u srednjovjekovnoj Bosni i slovi za najstarije pismo na Balkanu. Davani su joj različiti nazivi: bosančica, bosanica, bosanska bukvica, begovsko pismo, begovica.
Istovjetna je s gotskim pismom, odnosno Vulfilinim biblisko-gotskom azbukom iz IV vijeka; azbukom, koju je, po mnogim naučnicima, izmislio Vulfila, kako bi Bibliju preveo na gotski. Vulfila je prvi gotski biskup koji je bio arijanac i koji je mnoge Gote preveo iz višeboštva na hrišćanstvo, odnosno arijanstvo.
Arebica (ili arabica, ostali nazivi: matufovača, matufovica, mektebica) jeste specifično bosansko pismo (kao što je i bosančica). Praksa pisanja arapskim pismom bila je prisutna kod svih muslimanskih naroda, a sada arapski alfabet čini drugim pismom po korištenosti na svijetu.
Nastala je ulaskom Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski i kulturni krug. U periodu od 15. do 20. vijeka u Bosni je na bazi ovoga pisma nastala jedna specifična naporedna pismenost spram pismenosti na bosančici. Bošnjaci, koji su prakticirali islam kao vjeru, moral i kulturu, proizveli su arebicu - arapsko pismo prilagođeno fonetskom sistemu bosanskog jezika. Na ovom pismu je nastala jedna neobična, bogata duhom i umjetnošću, književnost, nazvana alhamijado književnost.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
