Mevlevijska tekija: Povratak čuvara derviške kulture
U Sarajevu će sutra na Kovačima biti otvorena Mevlevijska tekija koja je ponovo izgrađena uz finansijsku pomoć turske općine Selçuk i putem Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA).
Otvaranju tekije prisustvovat će ministar vanjskih poslova Republike Turske Ahmet Davutoglu, delegacija turske općine Selçuk i predsjednik TIKA-e dr Serdar Çam.
Inače, navodi novinska agencija Fena, derviški mevlevijski red je nastao poslije smrti Mevlane Dželaluddina Rumija. Pripadnici ovog tarikata prepoznatljivi su i po svom plesu "sema", tokom kojeg kružeći slave i veličaju Boga. Iz Konje se ovaj red proširio po cijeloj Turskoj i dijelovima zapadne Azije.
Prva
zavija sagrađena u Sarajevu podignuta je od sandžak-bega Isa-bega Ishakovića 1462. godine na obali rijeke Miljacke na
Bendbaši. Od princa Eugena, 1697. pored 120 džamija uništena je i
Mevlevihana nakon čega ju je 1781. bosanski valija Vedžihi-paša ponovo izgradio
zajedno s džamijom.
Turski putopisac Evlija Čelebija prilikom
posjete Sarajevu napisao je: “Mevlevijska tekija – na obali rijeke Miljacke, na
mjestu poput raja, nalazi se vakuf tekija Dželaluddina
Rumija. Tekija ima semahanu, mejdan-odaju, sedamdeset do osamdeset sobica
za siromahe, mahfil za mutribe (tekijske svirače), imaret (kuhinju) i
blagovaonicu. Šejh ove tekije je učen čovjek čija se molba (kod Boga) uslišava.
Nej-baša (starješina svirača naja) ove tekije derviš Mustafa odličan je
kaligraf.”
Mevlevijska tekija u Sarajevu je srušena 1957. Sada je ponovo
sagrađena na lokalitetu ispod Žute tabije koji je dodijelila Općina Stari
Grad.
Po amanetu hadži hafiza Halida ef. Hadžimulića,
preminulog 2011. u Bosni i Hercegovini, koji je bio posljednja halka koja je
držala u životu tumačenje Mesnevije, napravljen je projekt slične ali
i modernije tekije. Od danas „Balkanski mevlevijski istraživački centar“
će djelovati radi istraživanja i oživljavanja mevlevijske kulture od udruženja
„Hadži Mujaga".
Rahmetli Halid
ef. Hadžimulić, sarajevski alim, rođen je 16. oktobra 1915. godine u
Sarajevu, završio je Šerijatsku gimnaziju, u Zagrebu Filozofski fakultet,
odsjek romanistika, a potom i Filozofski fakultet, odsjek orijentalistike.
Radio je kao muallim na Cicinom hanu, potom je premješten u mekteb na Vratniku,
u Vakufskom povjerenstvu je radio kao referent, potom je premješten u vakufsku
direkciju. Bio je bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke. Bio je imam i
hatib u Carevoj džamiji. Umro je 8. januara 2011. u Sarajevu, a ukopan je
pored sarajevske novosagrađene Bakar babine džamije na At mejdanu.
„Veliki ljudi iz skromnosti ne cijene sebe, a
drugi, običan avam, ne zna im cijenu. Tek kad ih nestane, onda im se vidi
vrijednost. A veliki ljudi živjeli su za
druge, sebe nisu gledali; nisu ni mislili na sebe“, govorio je hafiz Halid
ef. Hadžimulić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.