Koliko je 1946. Sarajevo imalo stanovnika? Arhivski podaci od sada dostupni online i besplatno

Znate li ko je pobijedio na prvom fudbalskom Božićnom turniru u Sarajevu, 1946. godine? Kada je otvoren prvi vrtić u Sarajevu? A kada Umjetnička galerija? 

Zanimljivi podaci iz historije Sarajeva nakon Drugog svjetskog rata, dio su digitalizirane kolekcije članak iz tadašnjih novina Sarajevski dnevnik i 6. april.

Za projekt je zaslužan Infobiro,  koji se već godinama u sklopu aktivnosti sarajevskog Mediacentra bavi digitalizacijom štampanih medija u BiH.  

Građu za digitalizaciju obezbijedio je Historijski arhiv Sarajeva, a prohekt su podržale Općina Centar i UNDP. Tim povodom, danas je održana konferencija za medija na kojoj je prestavljen projekt.

"Odlučili smo se za Sarajevski dnevnik i 6. april, dvije javnosti manje poznate novine u kojima pronalazimo mnogo zanimljivih činjenica. Treba napomenuti da je Sarajevski dnevnik ugašen nakon odluke da će list Oslobođenje početi izlaziti svaki dan, a to je bilo 1947. Sadržaj novina je disperzivan, a meni se učinilo zanimljivo da pratim nekoliko tema. Na primjer, proces obračunavanja s narodnim neprijateljem. Ili razvoj sporta. Na primjer, u Sarajevu je 1945. postojao vaterpolo klub a utakmice su se igrale u večernjm satima na bazenu Bembaša. Bilo je zanimljivo posmatrati i kako je obnavljan grad nakon 1945. i upoređivati to s obnovom 1995. Nakon Drugog svjetskog rata zemlja se obnavljala kroz radne akcije i aktivizmom svih građana, a 1995 i dalje to je samo uz pomoć međunarodnih donacija", govori Dragan Golubović, rukovodilac Infobiroa.

Naglasio je da su trenutno svi podaci pretraživi po ključnim riječima i potpuno besplatni za građane iz BiH, u skladu s evropskim standardima u pristupu informacijama.

Haris Zaimović, predstavnik Historijskog arhiva kaže da stara printana izdanja sve više postaju primarni izvor za proučavanje historije, u nedostatku drugih dokumenata.

"Ovo je potvrda da je materijal koji čuva Historiisjki arhiv Sarajeva od prvorazrednog značaja. Veliki dio te građe spada u nacionalne spomenike BiH, a to pripada svim građanima".

U ime Općine Centar koja je podržala projekt, načelnik Srđan Mandić ističe da se cijela procedura digitalizacije provodi po evropskim standardima.

"Mislim da su ovo zanimljivi i edukativni podaci. Važno je da Mediacentar na ovaj način čuva bogatstvo koje nam omogićava da shvatimo da je Sarajevo velik i ozbiljan grad".

Arhivu Infobiroa pogledajte na ovom linku.