Kamerni teatar: Oživljavanje uspomene na Žana Marolta i Jurislava Korenića
Široka javnost u današnje vrijeme slabije je upućena u značaj i ulogu koju je redatelj i teatarski radnik Jurislav Korenić imao na razvoj bosanskohercegovačkog teatra.
Bio je jedan od osnivača i glavnih inicijatora Malog pozorišta, danas Kamernog teatra 55, u kojem od 1958. do 1966. godine radi kao upravnik i redatelj. Sa saradnicima i kolegama 1960. u Sarajevu osniva Festival malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije - MESS.
To je razlog što je Kamerni teatar 55 u svojim planovima uvrstilo pokretanje festivala pod nazivom Dani Jurislava Korenića (ili Korenićevi dani). Festival će biti takmičarskog karaktera u okviru kojeg se planiraju dodijeliti sljedeće nagrade:
Kamerni teatar 55 je u okviru svoje misije promocije i stvaranja pozorišne umjetnosti, odlučio vratiti dignitet pozorištu i onima koji ga čine. Cilj pokretanja ovakvog festivala je na svojevrstan način prepoznati i nagraditi ogroman trud i energiju koji se ulažu u stvaranje jedne predstave i kreiranje uloge, a koji tako često i tako lako bivaju previđeni i zaboravljeni, navodi se u saopćenju iz ove kulturne institucije.
Jurislav Korenić je rođen 1915. u Zagrebu gdje je završio Srednju muzičku školu, Filozofski fakultet i Kazališnu akademiju, odsjek za režiju. 1952. g. dolazi u Sarajevo gdje u Narodnom pozorištu počinje raditi kao reditelj Opere. Osim što je osnovao Kamerni teatar i Festival MESS, Korenić je bio suosnivač Dramskog studija, koji je pet godina poslije prerastao u Odsjek za scenske umjetnosti i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a što je bila preteča današnjoj Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Radio je kao direktor Pozorišta lutaka i uspio je sagraditi novu namjensku pozornicu za pozorište koje je danas poznato pod imenom Pozorište mladih.
Mario Drmać o Pozorištu mladih: Prije 65 godina krenulo se iz barake
Zajedno s glumcem Reihanom Demirdžićem osnovao je i pokrenuo teatar sjena Karađoz, za koje je napisao dramske predloške i režirao predstave, a poslije je po prilagođenim tekstovima snimljena televizijska serija Karađoz koju je snimila TV Sarajevo. Smrt ga je zatekla na dužnosti dramaturga Narodnog pozorišta u Sarajevu, 1974. godine.
Uspomena na Žana Marolta
Nagrada za najboljeg glumca bit će nazvana i posvećena glumcu Kamernog teatra 55 Žanu Maroltu, koji je cijelim svojim glumačkim bićem utjelovljavao ono što glumac jeste i treba biti.
"Nagrada za najboljeg glumca s pravom nosi njegovo ime i, pored toga što na taj način želimo odati počast jednom od najvoljenijih bh. glumaca, također želimo onima koji je zasluže i dobiju na neki način poručiti da je 'baklja' u njihovim rukama i da su njihov trud, posvećenost i talent itekako potrebni, zapaženi i priznati", kaže se u saopćenju Kamernog teatra.
Omiljeni glumac starih i mladih: Žan Marolt danas bi slavio 51 rođendan (VIDEO)
Kamerni teatar 55 je jedan od najnagrađivanijih teatara u regionu, poznat i priznat, i kao takav predstavlja idealno mjesto i okruženje za jedan ovakav festival. Od teatra – za teatar.
Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.