"Čudo u ulici Omera Maslića" Jasmina Agića: Ponosna i plemenita duša Bosne

Izdavačka kuća Buybook iz Sarajeva nedavno je objavila novu knjigu priča Jasmina Agića "Čudo u ulici Omera Maslića".

Agić je autor četiri knjiga priča, dvije knjige eseja, te je ovo njegovo sedmo djelo, a sedam je, kažu, sretan broj.

Do sada je, ističe Agić, već mnogima jasno kako čitaoci vole literaturu koja je na neki način povezana sa historijom, pa otud, iz historije, u život kreće i novo njegovo ostvarenje.

"Pisac koji se bavi historijom ima tu moć i tu privilegiju da iznova ispisuje povijest, ali ne onako kako je predstavljaju dokumenti i udžbenici, nego onako kako je sam osjeća i poima", zapisao je Agić.

"Saga o Orlovićima"

U razgovoru za Radiosarajevo.ba Agić ističe da je nakon prvih "čitanja" knjige zadovoljan što su i čitalačka publika i kritika prepoznale neku konstantu u njegovom pisanju, "tu poetičku liniju koja je prepoznatljiva u svim mojim knjigama fikcije".

"I u ovoj sam se knjizi bavio poetičkom preradom historije samo što sam se sada više fokusirao na historiju Bosne. Ta centralna pripovijest knjige 'Saga o Orlovićima' ispisuje historiju Bosne prateći sudbinu tog izmišljenog gorštačkog i nepripitomljenog roda Orlovića. Oni su, kako sam ja to vidio, ona divlja, ali ponosna i plemenita duša Bosne. Naravno, nema tu idealizacija, to je pripovijest o surovosti življenja, o grozomornim običajima, ali istovremeno i o ljepoti podneblja koje neprekidno porađa heroje i ludake, svece i ubice", priča nam Agić.

Najviše ga, veli, raduje što su "dobru prođu" kod čitatelja imale i priče koje na fantastičan način tretiraju stvarnost, dakle pomjeraju je do onog mjesta gdje se zbiljsko i izmaštano, stvarno i onostrano miješaju i gdje nema prostora za logiku čistog ratia.

"Pisao sam priče inspirisan našom historijom, rekao sam to već, ali isto tako i bosanskom mitologijom i narodnim legendama. Recimo pripovijest 'Legenda o Demilu' inspirisana je mitološkim srednjovjekovnim pričama i narodnom herojskom epikom. Demil je div, zapravo posljednji div, kojeg na prevaru ubiju kraljević Marko i Alija Đerzelez. Ubiju ga kukavički, a onda to ubistvo predstave kao posljednji čin herojske epske borbe, borbe koja se uopće nije desila. Demil je neka vrsta junaka alternativne historije, one nezabilježene, ignorisane, potisnute, ali jednako stvarne i jednako važne kao i zapisivana ljudska historija", objašnjava autor.

Priča "Čudo u ulici Omera Maslića" izazvala je posebno veliko zanimanje ljudi.

"Potpuno je izmišljena i situirana je u Zenici. Ovo govorim jer je bilo dosta ljudi koji su pokušali pronaći nišan sa naslovnice, pronaći ga u Zenici. Mnogo se ljudi interesiralo za sudbinu glavnog lika vjerujući da sam ispripovijedao istinit događaj. Bili su pomalo i razočarani kada su doznali da je sve opisano u priči zapravo samo plod spisateljske mašte. Ali, to je i meni, i njima, pokazalo kolika je moć književnosti. Stvarnost književnosti je bila toliko ubjedljiva da su mnogi pomislili da je to zapravo stvarnost naših života. To mi je drago, znači da sam kao pisac uspio u nečemu, u nečemu važnom – uspio sam uvjeriti ljude da povjeruju kako je nešto nevjerovatno istinito", ističe Agić.

Priča o odbačenima

I priča "Odbačeni čovjek", koja se nalazi u novoj knjizi, aktuelna je, te je kao takva privukla dosta pažnje.

"Bavio sam se tim čovjekom kojega naše društvo doslovce uništi. A on je demobilisani borac Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji samo želi pravdu i ništa više. To je veoma politična priča u smislu da se bavi aktualnošću, bavi se odnosom društva prema ljudima koji su iskreno i nesebično stali u odbranu zemlje, u odbranu ideala. A onda su godinama nakon rata bili ponižavani birokratizmom korumpiranih političara. To je priča koja u nekom prenesenom smislu još uvijek traje, ona nije završena. Ti ljudi koji su se borili oni još uvijek traže pravdu, ali je ne nalaze. Ne odustaju od svojih potraga makar su duboko u sebi svjesni kakav je ishod njihove borbe", zaključio.