BKC najavljuje: Teatarski spektakl 'Ljetopis o kralju Tvrtku'

Teatarski spektakl "Ljetopis o kralju Tvrtku" u režiji Dine Mustafića bit će izveden u Velikoj dvorani JU "Bosanski kulturni centar KS", u utorak, 19. septembra u 20 sati. 

Predstava je nastala po istoimenom romanu Jasmina Imamovića, dok je dramatizaciju uradio poznati dramski pisac Željko Hubač. Ulaznice za predstavu se mogu kupiti u BKC-u na biletarnici sistema Kupikartu.ba. ul. Branilaca Sarajeva 24.

Tekst se bavi životom velikog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i dramski je prikaz ove velike historijske ličnosti BiH i Balkana. Akcent dramske predstave je na unutrašnjim odnosima njegovog porodičnog i društvenog okruženja u kojem je živio i djelovao. Predstava je istovremeno i melodrama o privatnom životu Kralja Tvrtka.

Autorsku ekipu projekta, osim Dine Mustafića i Željka Hubača, čine renomirani umjetnici iz BiH: scenograf Osman Arslanagić, kostimograf Amra Zulfikarpašić, dok je muziku komponovao Damir Imamović.

U predstavi igraju poznati bh. glumci: Muhamed Hadžović, Aldin Omerović, Kaća Dorić, Helena Vuković, Vanja Matović, Mirna Jogunčić, Mirza Ćatibušić, Elmir Krivalić, Mehmed Porča, Enes Salković.

Projekat je nastao uz podršku Vlade Kantona Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta  KS i drugih partnera i sponzora. Producenti projekta su: JU "Bosanski kulturni centar KS" i UG "Scena". 

O razlozima zašto JU BKC KS producira ovaj projekat direktor Jasmin Duraković kaže:

"Naša javna ustanova je jedna od strateških institucija kulture u Sarajevu i želimo sa projektima poput ovoga da budemo aktivni dio tekuće umjetničke produkcije u gradu i BiH. Također, namjera je da naši projekti budu posvećeni afirmaciji kulturnog i historijskog naslijeđa ove zemlje. Pozorišna predstava po romanu o velikom vladaru Kralju Tvrtku je idealna prilika za to.

Roman "Ljetopis o kralju Tvrtku" objavljen je prije nekoliko godina i naišao je na veliki odziv publike u BiH i regiji, kao i vrlo pozitivnu recepciju kod književne javnosti.

O romanu pisac Faruk Šehić je napisao:

Riječ je o romanu koji je ispisan u prvom licu iz ugla ljetopisca i velikog dijaka koji se u knjizi zove Hotjan. Njegova ispovijest je priča o prvom i najvećem bosanskom kralju, o srednjovjekovnoj Bosni s kraja 14. stoljeća… Roman je obilato potkrijepljen historijskim činjenicama, obiljem citata i originalnih listova, povelja i drugih dokumenata koji svjedoče o napretku i snazi tada najveće banovine, a zatim kraljevstva.

Slično je o romanu pisao književnik Mile Stojić:

"Roman Jasmina Imamovića Ljetopis o kralju Tvrtku, tematski zahvaća srednjovjekovnu bosansku povijest, jedan nedovoljno istraženi i u novije vrijeme često mitologizirani diskurs. Ali, Imamović ne piše historijski roman, on stvara roman o povijesti na temelju dostupnih znanstvenih fakata. On, dakle, ne slijedi i ne iznosi, poput historičara, puku rekonstrukciju događaja, već kao pisac ulazi u dramu bosanskog srednjovjekovlja, u vrijeme kad je vladao bosanski kralj Tvrtko Kotromanić. Dramu koja se ponavlja sve do naših dana, a to ponavljanje mogli bismo nazvati paradigmom bosanskog udesa, gdje jedna mala evropska država uvijek iznova biva plijen interesa velikih evropskih sila."

Prema mišljenju beogradskog pisca Filipa Davida, autor, nalazeći snažno uporište u istorijskoj građi uspješno približava jedno vrijeme važno za Bosnu i njenu istoriju, sa očevidnim asocijacijama na vrijeme sadašnje.

"U ovom romanu-hronici pisac objektivno sagledava period stvaranja i uzdizanja Bosne, uspešno prožimajući fikciju i istorijska dokumenta. Roman stiže u pravo vrijeme da bolje upoznamo prošlost kako bismo bolje razumjeli sadašnjost, današnju Bosnu, njene korijene i savremene dileme", napisao je Filip David.