Armin Behrem odbio primiti nagradu na 25. Festivalu bh. drame: "Ovo nije impuls već proces"

Mladi bosanskohercegovački dramski pisac, scenarist i dramaturg Armin Behrem odbio je primiti nagradu "Miodrag Žalica" za najbolji izvedeni bosanskohercegovački dramski tekst, koja mu je dodijeljena na 25. Festivalu bosanskohercegovačke drame – Zenica 2026.

Behrem je nagrađen za dramu "Podroom", koja je na Festivalu izvedena u produkciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR i Realstagea Sarajevo, u režiji Ajle Bešić. Festival je održan od 14. do 20. septembra u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.

Kako je navedeno u obrazloženju stručnog žirija, Behremova drama prepoznata je zbog načina na koji tematizira složene emotivne odnose mladih ljudi, granice između pripadanja i rizika od emotivnog i fizičkog povređivanja, ali i zbog formalnih karakteristika koje je žiri ocijenio kao primjer nove dramaturgije.

Ipak, Behrem je tokom ceremonije dodjele nagrada odlučio zahvaliti se na priznanju, ali ga ne prihvatiti.

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, Behrem je otkrio detalje svoje odluke i šta ga je ponukalo na nju, te kako iza cijele priče stoji dublja pozadina od one koja obično ukrade pažnju šire javnosti.

"Mogu li primiti priznanje i šutjeti?"

Na početku razgovora za naš portal istaknuo je kako njegova odluka "nije bila impuls, već proces"

"Tokom trajanja 25. Festivala bh. drame razmišljao sam o sastavu žirija i o tome šta znači kada o savremenoj bosanskohercegovačkoj drami, po prvi put u historiji tog Festivala, odlučuju isključivo kolege izvan Bosne i Hercegovine. Kada mi je saopšteno da je drama Podroom nagrađena, morao sam se zapitati mogu li primiti priznanje, a istovremeno šutjeti o strukturi koja ga dodjeljuje? Zaključio sam da ne mogu.

Važno mi je, međutim, ponoviti ono što sam rekao i te večeri. Moja odluka ni na koji način nije bila usmjerena protiv članica Stručnog žirija, njihovog profesionalnog integriteta niti njihovog prava da donesu odluke kakve smatraju ispravnim. Naprotiv, internacionalnu i regionalnu komponentu žirija smatram izuzetno vrijednom i mislim da je Festival bh. drame treba sačuvati", rekao je Behrem.

Susret dvije perspektive

Kako je dalje istakao, on smatra da festival koji u svom nazivu, programskoj koncepciji i misiji ima bosanskohercegovačku dramu mora osigurati da u stručnom vrednovanju te dramatike i predstava nastalih prema djelima naših autora i autorica učestvuju i umjetnici i umjetnice iz Bosne i Hercegovine.

"To za mene nije pitanje zatvaranja prema regionu. Upravo suprotno. Naš teatarski prostor historijski je, profesionalno i umjetnički snažno povezan s regionalnim kulturnim prostorima i bilo bi pogrešno te veze slabiti. Ali pogled izvana i pogled iznutra nisu međusobno suprotstavljeni. Oni se dopunjuju. Jedan donosi potrebnu distancu i drugačiju perspektivu, dok drugi pruža neposredno poznavanje kulturnog, društvenog i teatarskog konteksta u kojem ta djela nastaju", istaknuo je mladi umjetnik.

Oni ističe da "praksa srodnih festivala nacionalne drame u regionu pokazuje da njihova regionalna i međunarodna otvorenost ne podrazumijeva odsustvo umjetnika i stručnjaka iz sredine čije se dramsko i teatarsko stvaralaštvo vrednuje".

"Modeli su različiti, kao i stepen internacionalizacije stručnih žirija, ali se domaća stručna perspektiva u pravilu zadržava i povezuje s pogledom izvana. Zato moj stav nije da o bosanskohercegovačkoj dramatici i teatru trebaju odlučivati isključivo profesionalci iz Bosne i Hercegovine. Takav pristup smatram rigidnim i zatvarajućim. Čvrsto, međutim, vjerujem da je profesionalno najproduktivniji upravo susret te dvije perspektive", rekao je u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Značaj festivala

Behrem je u nastavku razgovora istaknuo zbog čega mu je do Festivala bh. drame uopće toliko stalo. Izrazio je svoju zahvalnost njegovim postojanjem "jer su brojni mladi bh. dramski pisci i spisateljice upravo na tom Festivalu dobili potvrdu da njihov rad nekome nešto znači."

"Treba za to zahvaliti svim ljudima iz Bosanskog narodnog pozorišta Zenica koji godinama rade ono što je često mnogo teže nego što izgleda i čine sve što je u njihovoj moći da Festival opstane i ostane. A kroz godine se na tom Festivalu osjetio i jedan stvarni pomak u domaćoj dramaturgiji. Zato svoju odluku ne doživljavam kao gest protiv Festivala, nego upravo suprotno, kao javno iskazivanje odgovornosti prema njemu. Festival bh. drame predstavlja važan element našeg teatarskog sistema.

On pripada svima nama, a piscima i spisateljicama možda i ponajviše. Upravo zato mislim da o njegovim konceptualnim i profesionalnim pitanjima moramo moći otvoreno razgovarati. Institucije koje su nam važne ne štitimo tako što o njima i njihovim propustima šutimo. Ponekad ih štitimo upravo tako što ih dovoljno ozbiljno shvatimo da im otvoreno kažemo: ovo možemo bolje", istaknuo je Behrem.

On ističe kako bi Mu bilo drago ako bi iz svega ovoga proizašla ozbiljnija rasprava o brojnim pitanjima, pa između ostalog i o tome kako koncipirati stručne žirije tako da istovremeno čuvamo internacionalnu perspektivu, ali i da bude osigurano relevantno prisustvo naše teatarske zajednice.

Podsjeća da je na dodjeli nagrada, članica žirija Branislava Ilić podcrtala i problem da Festival nema nagradu za najbolju dramaturgiju, što su isticali i Almir Imširević i brojni drugi, pa vjerujem da bi i ta tema mogla biti dio šireg razgovora o profesionalnim praksama i kriterijima vrednovanja.

"Što se tiče šire slike našeg teatra, mislim da je ona mnogo zanimljivija i kvalitetnija nego što ponekad sami sebi priznajemo. Imamo vrlo različite autorske poetike, nove generacije autora i autorica, rediteljica i reditelja, glumica i glumaca, ali i drugih teatarskih umjetnika. Imamo pozorišta i festivale s ozbiljnom tradicijom i predstave koje ravnopravno komuniciraju s regionalnim teatarskim prostorom. Nezavisna scena i nove inicijative su sve prisutniji", rekao je Behrem za Radiosarajevo.ba, te dodao:

Istovremeno, suočavamo se i s nizom sistemskih problema o kojima je potrebno razgovarati, od produkcijskih uslova i finansiranja, preko položaja umjetnika, do kulturnih politika i institucionalne odgovornosti. Upravo zato mislim da nam je potrebna snažna, otvorena i argumentovana profesionalna kritika vlastitog sistema."

"Umjetnik nije samo stvaralac, već aktivan i odgovoran učesnik sistema"

Behrem je naglasio i da pitanje odnosa i zastupljenosti bosanskohercegovačkih i inostranih pozorišnih umjetnika i umjetnica u našoj teatarskoj produkciji nije novo. Ono je već dugo prisutno u stručnim krugovima, iako se o njemu, nažalost, rijetko razgovara ozbiljno, analitički i sistematično, ističe mladi umjetnik.

"Pripadam mlađoj autorskoj generaciji i znam da je to tema koja se među mojim kolegicama i kolegama sve češće otvara i problematizira. Postoji određeni stepen nezadovoljstva koji je stvaran i koji, po mom mišljenju, ne bi trebalo ignorisati. Naš teatarski sistem svakako treba ostati otvoren za razmjenu i saradnju, ali istovremeno mora biti postavljen tako da ovdašnjim stvaraocima osigurava stvaran prostor, vidljivost i mogućnost suštinskog umjetničkog i profesionalnog razvoja", kaže Behrem.

Dodaje da postoji još jedna, za njega vrlo važna dimenzija ove odluke.

"Tek sam nedavno završio svoju formalnu umjetničku edukaciju, a na dramskim školama i kroz programe dramaturgije, pisanja za teatar i scenaristike koje sam pohađao u Sarajevu, Ludwigsburgu, Stuttgartu i Berlinu, uvijek su nas učili upravo tome da umjetnik ne treba biti samo stvaralac vlastitog djela nego i aktivan i odgovoran učesnik sistema u kojem stvara. Da razvija kritički stav, reaguje kada prepoznaje problem, ukazuje na ono što smatra lošom praksom i aktivno se zalaže za prostor svoje generacije i svoje profesije. I to je jedan od važnih razloga zbog kojih sam smatrao da u ovom slučaju ne treba šutjeti. Posebno me ohrabruje što sam nakon svoje odluke dobio veliku podršku kolegica i kolega različitih generacija, naročito dramaturga i dramaturginja čiji umjetnički rad i profesionalnu etiku izuzetno poštujem", zaključuje Behrem na kaju razgovora za Radiosarajevo.ba.

Odluka Armina Behrema otvorila je i širu temu o zastupljenosti domaćih umjetnika u festivalskim žirijima, kao i odnosu između međunarodne stručne perspektive i poznavanja lokalnog kulturnog i teatarskog konteksta.