Savez kolumnista | Lisica: Tragom relativizacije - Ashdown i Kohl su ono što Schmidt nikad neće biti

"On je postao otac svoga naroda. I osoba koja je uradila više nego itko drugi da osigura opstanak   suvremene države Bosne i Hercegovine. Mnogima nije predodređeno da ostvare ovakva postignuća u jednom životnom vijeku.  Niti je predodređeno bilo kojem običnom čovjeku. Alija Izetbegović nije bio običan čovjek", istakao je nekadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown, tokom obraćanja na dženazi prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

Piše: Admir Lisica, za portal Radiosarajevo.ba

Pokojnog Ashdowna sjećamo se kao iskrenog prijatelja Bosne i Hercegovine, koji je svoju ulogu u Bosni i Hercegovini shvatio krajnje ozbiljno, o čemu svjedoče mnogobrojni pozitivni rezultati njegovog djelovanja.

Od 1995. godine pa do danas u Bosni i Hercegovini je bilo mnogo visokih predstavnika, od kojih će sasvim sigurno dvojica biti posebno upamćeni, potonji Ashdown kao prijatelj Bosne i Hercegovine, te aktuelni visoki predstavnik Christin Schmidt, čiji je mandat protekao veoma burno, uz niz kontroverznih odluka, koje nisu doprinijele prosperitetu životne svakodnevnice građana Bosne i Hercegovine, već samo zakomplicirale ionako usloženu konstelaciju odnosa unutar države Bosne i Hercegovine.

Gdje je Schmidt učio historiju BiH?!

Schmidt će biti upamćen kao neko ko se nije najbolje snalazio na odgovornoj poziciji koju obnaša, a koja mu u konačnici omogućava da djeluje poprilično slobodno i u interesu Bosne i Hercegovine. Ove benefite Schmidt nije iskoristio u pravom smjeru, već je svojim postupcima često zbunjivao javnost, koja je od njemačkog diplomate očekivala dosta više. Naravno, niko nije smatrao da će Schmidt biti neko ko će kreirati svojevrsni pozitivni preokret u političkom smjeru, ali se nije moglo ni predvidjeti kako će njegovo djelovanje biti trivijalno i  u određenim segmentima poprilično diskutabilno.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba! 

Diskutabilno je tako nesmotreno poređenje srpskog ratnog zločinca Ratka Mladića i prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, koje je Schmidt izrekao tokom gostovanja na jednoj bosanskohercegovačkoj privatnoj televiziji.

Dovesti u ekvivalent isticanje u javnom prostoru fotografija presuđenog ratnog zločinca, te prvog predsjednika Predsjedništva nezavisne Republike Bosne i Hercegovine je dokaza elementarnog nepoznatavanja historijskih procesa koji su se odvijali prije trideset godina na ovom prostoru.

S čuđenjem posmatram ovaj istup, jer jedan diplomata visokog ranga poput Schmidta, sebi ne može da dopusti ovako krupne greške i izjave koje će donijeti štetu, a ne korist.

Schmidtova djelovanje poprilično izgleda konfuzno, a sa sličnim izjavama poput potonje tokom gostovanja na privatnoj televiziji poprilično i destruktivno.

Izetbegović i Kohol

Ukoliko Schmidt ne želi da preuzeme pozitivne prakse u djelovanju svojih prethodnika, poput ugledneog britanskog diplomate Ashdowna, dobro bi bilo da istraži kakve je odnose primjera radi imao Alija Izetbegović sa jednim od najvažnijih njemačkih političara u dvadesetom stoljeću pokojnim kancelarom Helmut Kohlom.

Naime, Izetbegović se sa Kohlom na najvećem nivou sastaje već krajem 1991. godine u Bonu, gdje su uz Izetbegovića boravili i dr. Haris Silajdžić, te dr. Smail Balić. S njemačke strane, prisutan je bio i tadašnji ministar vanjskih poslova Njemačke Genscher. Od tada, pa sve do Izetbegovićeve smrti, očuvani su dobri međusobni odnosi.

Kohlova iskrena podrška Bosni i Hercegovini i njegovi napori za suzbijanjem negativnih utjecaja iz Hrvatske i Srbije, ostali su upamćeni, te služe kao paradigma kako odnos njemačkih zvaničnika treba da izgleda prema državi Bosni i Hercegovini, i njenim historijskim ličnostima.

Jasno je da Schmidt i Kohl ne dolaze iz istog političkog spektra, te vjerovatno ne njeguju iste političke vrijednosti, međutim oko činjenica ne bi trebalo da postoji kalkuliranje i pokušaj relativizacije. OHR je važan za Bosnu i Hercegovinu, a njegov cilj treba da bude obezbjeđivanje političke stabilnosti između ostalog. Shodno tome, jak OHR interes je Bosne i Hercegovine, ali njegova efikasnost ne može doći do izražaja ako su na njenom čelu osobe koje se dobro ne snalaze na aktuelnoj poziciji. Od nekog budućeg visokog predstavnika sigurno je da se očekuje mnogo više od Schmidta, te shodno tome kritike Schmidtu, ne predstavljaju tendenciju za ukidanjem ove institucije, koja je još uvijek potrebna državi Bosni i Hercegovini, iako bi u određenim evropskim krugovima sasvim sigurno bilo glasova za njeno ukidanje.

Štetne izjave

Javnost jasno pravi diferencijaciju od institucije, te visokog predstavnika koji njome upravlja, i to je kristalno jasno. Negativne prakse koje su se desile tokom mandata Schmidta, te očito njegova nezainteresiranost za uređenje države Bosne i Hercegovine prema evropskim standardima, govori nam da se on i nije baš snašao u ulozi visokog predstavnika.

Nesmotrena i veoma štetna izjava u kojoj se poistovjećuje neko ko je odgovoran za genocid, te neko koji je u civiliziranom svijetu poznat kao ključna osoba u kontekstu opstanka države Bosne i Hercegovine ne doprinose boljitiku ove države, ali ni Schmidtovim pozitivno ocjenjenim izvještajima o radu.

Na ovakve štetne izjave i kontinuirano diskutabilno djelovanje se mora ukazati, kako se ovakve stvari ne bi više ponavljale u javnom prostoru. Aliju Izetbegovića možemo posmatrati kao državnika, lidera, intelektualca, aktivistu. O njegovom radu, djelovanju, eventualnim greškama i doprinosi se može polemisati u javnom prostoru, što je sasvim demokratski i legitimno. Ono što je nedopustivo jeste neutemeljeno povezivanje procesa, koji se ne mogu povezati, a čime se nanosi šteta isključivo jednoj strani, relativizirajući na taj način genocid i zločine za koje je optužen srpski zločinac Ratkom Mladić!

*Autor je historičar, istraživač u oblasti međunarodnih odnosa i doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba