Savez kolumnista | Akademik Esad Duraković: Progon Nacionalne biblioteke
Postoje pouzdani pokazatelji o unesrećenosti Bosne i Hercegovine. I u vezi s tim – postoje razne vrste agresije koje se vrše na nju, na njene najveće vrijednosti. Politička agresija susjeda još nije završena jer se i sada prema Bosni i Hercegovini odnose kao prema svome plijenu. Međutim, ona je naročito izložena unutarnjoj agresiji, nekompetentnosti i nesnalaženju političkih subjekata u markiranju i podržavanju primarnih simbola državnosti, ponižavanju i devastaciji državnih institucija kulture, njihovom nepriznavanju.
Piše: Akademik Esad Duraković, za Radiosarajevo.ba
Prema javno dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina ulaže u nauku i kulturu približno jedanaest puta manje BDP od prosjeka evropskih zemalja. Stoga je danas i izdavanje naučne periodike više nego skromno, pored niza drugih "uskih grla" u nauci, obrazovanju i kulturi. No, u bosanskim paradoksima značajno je uprkos tome da se masovno otvaraju univerziteti i druge visokoškolske ustanove (nevjerovatno ali u BiH sada ih ima 27; pogledati OVDJE) koji, naravno, u dominantnoj većini nemaju kvalitetan kadar pa se u domenu obrazovanja i nauke obogaljuju čitave generacije a to je najteža jer je najdugoročnija devastacija društva.
Zmajevi napustili Salt Lake City: Ispraćeni iz hotela uz aplauz
Šokantna je činjenica da u ovom času u BiH ima čak sedam akademija nauka!?
Veliki novci
Poseban indikator – do razmjera dramatičnosti – jest odnos društva prema Nacionalnoj biblioteci koja je protjerana iz prostora u kome je bila decenijama i koja nema stabilan izvor finansiranja. A riječ je o najvažnijoj biblioteci u državi – onoj u kojoj svaka publikacija dobija svoje "identifikacijske oznake".
Svaka zemlja u svijetu ima svoju nacionalnu biblioteku o kojoj brine kao o neupitnom prioritetu. Zdanje iz kojeg je Nacionalna biblioteka nakon četničkog spaljivanja protjerana (Vijećnica) obnovljeno je donacijama koje su dodjeljivane iz svijeta na ime Nacionalne biblioteke. Godine 1992. spalili su je barbari iz okolnih šuma (oni čiji prioritet je bio genocid, urbicid i kulturocoid), ali kada je zdanje obnovljeno nisu joj dopustili povratak u njega domaći političari koji – očito je – ne shvaćaju (simbolički i faktički) vrijednost Kulture, Knjige, Nacionalne biblioteke. Oni su obnevidjeli u opsjednutosti foteljama i profitom.
Književnica iz Hrvatske uz inicijativu za Vijećnicu: "Ostala je neka praznina"
Iznajmljivanje prostorija Vijećnice donosi im velike novce, i to im je važnije od svega!
Gdje je tu patriotizam, kultiviranost, osviještenost, vizionarstvo…
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Ukazujemo im na to da će mjera njihova patriotizma, osviještenosti i humanističke kompetentnosti biti njihov odnos prema Knjizi, prema najvažnijoj biblioteci u državi, a sve drugo bit će – prije ili poslije – potisnuto i zaborav neumitne vremenitosti.
Nastavak "bookcida"
Objektivno, ovo što se sada zbiva s Nacionalnom bibliotekom samo je nastavak "bookcida", pogroma nad Knjigom iz 1992.
Povijest pouzdano pamti – zauvijek – spaljivanja i progon Knjige od antičke Aleksandrijske biblioteke, preko lomača u Andaluziji i Americi do ovoga u Vijećnici.
Ta vrsta mefistofelskog plamena vidi se kroz sve vijekove i ta vrsta barbarskog pogroma odjekuje u vječnosti.
Gospodo, imate priliku da povratkom Biblioteke u Vijećnicu i njenim stabilnim finansiranjem uđete u povijest na način kakav vam ne može osigurati nijedan drugi politički potez jer to je impresivna briga za budućnost.
Knjiga je najveća tekovina civiliziranoga svijeta.
I samī Bog njome se zaklinje. Krajnji je čas da vratite dostojanstvo Biblioteci: to je "kapitalna investicija" i za vaše dostojanstvo i budućnost.
***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.