Helić: Slušala sam da će Hrvatska biti dobar prijatelj BiH, ali ta obećanja su bila 'šuplja'

Nedavni prijedlozi koje podržavaju SAD i Velika Britanija ugrožavaju napore da se stvori široka predstavnička demokratija i umjesto toga omogući segregacija, piše britanska baronesa i političarka Konzervativne partije, Arminka Helić.

U autorskom tekstu za Royal United Services Institute, napominje da je u prve dvije godine radeći kao viši savjetnik ministra vanjskih poslova, 2010. i 2011., održala desetke sastanaka s hrvatskim državnim dužnosnicima, koje je vodio tadašnji ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, dok su se pripremali za ulazak u EU.

"Iznova i iznova sam čula obećanja da će Hrvatska biti dobar prijatelj i komšija: njihovim novim evropskim partnerima i državama Zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji – u nadi da će ih jednog dana slijediti ulaskom u EU. Hrvatski zvaničnici obećali su podijeliti znanje i stručnost i promovirati visoke standarde i demokratiju u cijelom regionu. Podržala sam ih sa entuzijazmom. Vidjela sam demokratsku Hrvatsku, članicu EU i NATO-a, kao stabilizirajući faktor na Balkanu", piše Helić.

Zatim se osvrnula na lobiranje vrha Hrvatske u EU i SAD po pitanju izmjena Izbornog zakona u BiH.

"U protekloj sedmici ta su obećanja bila zaista šuplja, jer su prijedlozi koje je hrvatska vlada progurala u Briselu i Washingtonu, izazvali bijes i uznemirenje širom susjedne Bosne.

Prošlog ponedjeljka navečer hiljade Bosanaca izašlo je na ulice Sarajeva. Okupljajući se ispred sjedišta visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu – međunarodnog zvaničnika zaduženog za provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine kojim je okončan trogodišnji rat i genocid – protestirali su protiv nacrta zakona koji je visoki predstavnik očito namjeravao da nametne, mijenjajući zakone za izbore manje od tri mjeseca prije održavanja sljedećih općih izbora. Protestovali su, zapravo, protiv segregacije", napomenula je Helić.

Prema njenom mišljenju, izborni sistem u BiH zahtijeva promjenu: ustav je još uvijek prekompliciran i višeslojni sistem podjele vlasti, kako kaže, nije normalna demokratska postavka. Podsjetila je da, uprkos presudama Evropskog suda za ljudska prava, Izborni zakon u BiH je još uvijek diskriminatoran. 

"Jevreji, Romi, svako ko nije voljan ili u stanju sebe označiti kao jedan (i samo jedan) od tri takozvana „konstitutivna naroda“ Bosne i Hercegovine – bosanski Srbi, bosanski Hrvati i Bošnjaci – ne može se kandidirati za visoke funkcije", istakla je u svom tekstu.

Ipak, napominje, procureli zakon nije učinio ništa da se riješi ove diskriminacije, već bi učvrstio etničku podjelu i podredili pojedinačna prava grupnom identitetu.

"Jevreji i Romi i drugi i dalje ne bi mogli da obavljaju visoke funkcije. Geografske manjine – ljudi koji žive u oblastima u kojima ih ima znatno veći broj drugih etničkih grupa – bi u nekim slučajevima bile obespravljene. Mješovite etničke zajednice i integracija bili bi obeshrabreni: građani bi bili pod pritiskom samog izbornog sistema da žive u geografski koncentrisanim etničkim grupama kako bi dobili političku zastupljenost. U stvari, zakon je Bosancima ostavio ružnu perspektivu dalje homogenizacije, nešto što im je nametnuto tokom rata 1990-ih – osim što bi se ovaj put kretali u potrazi za glasanjem umjesto da bježe od silovanja, mučenja i pogubljenja", smatra britanska političarka.

Ovim prijedlozima su se usprotivile gotovo sve deklarativno proevropske i pro-NATO stranke u Bosni i Hercegovini, kao i širok spektar civilnog društva – i obični Bosanci koji su izašli na ulice. Pa kako su se tako kontroverzni zakoni, koji bi pogoršali političku situaciju, pita Helić, mogli tako približiti?

"Odgovor nas vraća u Zagreb. Sadašnja hrvatska vlada je neko vrijeme igrala, nažalost, beskorisnu ulogu u bosanskohercegovačkim unutrašnjim stvarima, podržavajući svoju sestrinsku stranku u Bosni, HDZ, koju vodi Dragan Čović. Čović – koji je u više navrata zauzimao pro-Putinove stavove i blizak je saveznik separatiste Milorada Dodika (trenutno pod britanskim i američkim sankcijama zbog pokušaja razbijanja Bosne) – rutinski napada sadašnjeg člana bosanskohercegovačkog Hrvata, Željka Komšića, a bh. tročlano predsjedništvo smatra kao nelegitimno. Opisao ga je kao Bošnjaka, a ne kao Hrvata, te sugerirao da nije pravi predstavnik bosanskih Hrvata jer njegova umjerena politička platforma uspijeva dobiti podršku među etničkim podjelama", navela je.

Predložene promjene bi, prema njenom mišljenju, značajno ojačale poziciju HDZ-a i dale mu efektivni monopol na svim pozicijama Hrvata u parlamentima i vladama BiH.

"Argument hrvatske vlade i Čovića da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu pravilno zastupljeni je lažan.

Suočen sa tako širokim protivljenjem nacrtima zakona koji su procurili, visoki predstavnik je ponovo razmislio, iznoseći samo neke male tehničke izmjene. Međutim, postoje nepotvrđeni izvještaji da on i dalje prijeti da će nametnuti originalni nacrt zakona za šest sedmica, ako bosanskohercegovačke političke stranke ne izađu sa vlastitim kompromisnim prijedlogom", kazala je.

Mišljenja je da visoki predstavnik nesumnjivo ima težak zadatak pred sobom.

"Devedesetih godina, ravnodušnost prema običnim Bosancima i prevelika briga za interese moćnih lidera udružili su se kako bi omogućili etničko čišćenje, koncentracione logore i genocid tri godine prije nego što se Zapad konačno odlučno zauzeo. Bosna i Hercegovina još uvijek živi sa naslijeđem rata, a njene unutrašnje granice su proizvod etničkog čišćenja.

Veliki politički projekat za sve Bosance i njihove međunarodne partnere trebao bi biti izlazak iz rata i izgradnja novog društvenog ugovora za 21. vijek, zasnovanog na odgovornosti, demokratiji, toleranciji i ljudskim pravima. Da je navodnim prijateljima Bosne – bilo u Hrvatskoj, EU, Velikoj Britaniji ili SAD – zaista stalo do zemlje, oni bi podržali taj proces, a ne nove zakone koji bi ga dodatno otežali i nametnuli etničke podjele", zaključuje u svom tekstu Arminka Helić.