Gordan Duhaček: Skoro svaki Kolindin put u inostranstvo je potencijalna havarija

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović nalazi se u službenom trodnevnom posjetu Izraelu, tijekom kojeg se susrela s tamošnjim predsjednikom Reuvenom Rivlinom, piše Gordan Duhanček za Index.hr.

Kolinda kaže da nije to rekla

Prema pisanju Jerusalem Posta, u razgovoru s Rivlinom Kolinda se dotaknula i teme Bosne i Hercegovine u kontekstu migranstke krize, te je navodno ustvrdila da “ako gotovo svi (migranti, op.a.) tvrde da su sirijske izbjeglice, većinom su zapravo afrički ili pakistanski migranti, koji se pokušavaju probiti preko granice iz Bosne i Hercegovine, za koju Grabar-Kitarović kaže kako je vrlo nestabilna i kako su je u određenom pogledu preuzeli ljudi povezani s Iranom i terorističkim organizacijama. Ta zemlja je danas pod kontrolom militantnog islama, koji je dominantan u određivanju stavova.”

Kolinda: BiH je pod kontrolom militantnog islama

No, sada se čini da Kolinda nije to rekla. Naime, Kolinda je prvo demantirala te izjave, a onda je i novinarka Jerusalem Posta priznala da nije najpreciznije prenijela Kolindine izjave. Ali hrvatska predsjednica ima dugu povijest gafova pa je bilo vrlo lako povjerovati da je rekla baš sve ono navedeno u članku.

Naime, skoro svaki njen put u inozemstvo potencijalno se može pretvoriti u diplomatsku havariju. Tvornica gafova s Pantovčaka lupeta i u Hrvatskoj i u inozemstvu, ali njene provale u inozemstvu ipak predstavljaju mnogo veći problem za Hrvatsku jer predsjednica je sukreatorica vanjske politike RH, te tako blamira državu na međunarodnoj razini.

Stoga smo odlučili napraviti mali pregled Kolindinih najvećih blamaža koje je proizvela u inozemstvu, i to bez ikakvog razloga osim vlastitog neznanja.

Usred izbjegličke krize 2015. Kolinda u Budimpešti napala - hrvatsku vladu

U listopadu 2015., kada je započela izbjeglička kriza u Hrvatskoj, Kolinda je kao predsjednica otišla u službeni posjet Mađarskoj, koja je postavljanjem žice na granici de facto izbjeglički val usmjerila prema Hrvatskoj. Kolinda je tada usred Budimpešte napala vladu vlastite zemlje i podržala politiku mađarskoj premijera Viktora Orbana.

“Na ovo ne treba gledati kao na neprijateljski čin prema Hrvatskoj ili bilo kome, nego kao na zaštitu schengenskih granica i primjenu schengenskih načela koje Hrvatska, kao država koja želi ući u Schengen, ne primjenjuje i prilično se loše pokazala u cijeloj ovoj krizi kad je riječ o kontroli prolaska ljudi”, kazala je tada predsjednica u Mađarskoj.

Podržala Orbana 2017. kada je blokirao ulazak Hrvatske u OECD

Riječ je o šokantnom kršenju standardnih pravila međunarodne diplomacije: nepisano je pravilo da visoki dužnosnici ne kritiziraju vladu svoje zemlje kada su na službenom putu u inozemstvu. Nezamislivo je da bi njemački ili austrijski predsjednici koji imaju slične ovlasti kao njihova hrvatska kolegica, otišli Orbanu na noge (ili bilo gdje na svijetu) i onda pljuvali po vladi svoje zemlje. Hrvatska predsjednica je tada prvi put odlučila javno zastupati interese druge zemlje na uštrb Hrvatske, ali to neće biti i zadnji put.

Dvije godine kasnije još jednom se pokazalo da se Kolinda u odnosima Hrvatske i Mađarske više ponaša kao mađarska lobistica nego hrvatska predsjednica. Opet je bila u posjetu Mađarskoj i to u trenutku kada je vlada Viktora Orbana odlučila blokirati ulazak Hrvatske u OECD zbog problema povezanih s Inom i MOL-om. "Mađarska ne ucjenjuje RH, nego štiti svoje interese”, izjavila je Kolinda u Budimpešti, još jednom braneći Mađarsku nauštrb Hrvatske i proizvodeći tako još jedan skandal koji bi svaki iole sposobni diplomat znao lako izbjeći.

U Švicarskoj priznala da Hrvatska provodi protuzakonitu i nasilnu politiku prema migrantima

Tijekom svojeg posjeta Švicarskoj u kratkom intervjuu za švicarsku javnu televiziju SRF Kolinda je priznala da Hrvatska provodi pushback nad migrantima, što je ilegalno, te da pritom koristi “malo nasilja”, što je također ilegalno. Predsjednica Republike Hrvatske je za televiziju druge države potvrdila da njena država sustavno krši zakone i ljudska prava! Posebno ironično je što je u tom intervjuu Kolinda pokušavala obraniti hrvatsku politiku prema migrantima, no kako je očito potkapacitirana ona je tu politiku uspjela posve razotkriti kao protuzakonitu i nasilnu.

Kada je skandal eksplodirao, Kolinda se naravno još više ukopala, jer je odlučila napasti SRF i reći da su se ponijeli neprofesionalni id a su “gori od tabloida”, iako postoji snimka cijelog intervjua i nema nikakve sumnje da je Kolinda rekla ono što je rekla. To je zapravo nezabilježen primjer u europskoj politici - da se predsjednica jedne države javno svađa s javnom televizijom druge države i to jer su ispravno prenijeli njene izjave.

Blamaža pred ogradom Bijele kuće

Tu je naravno i Kolindin sada već legendardni posjet SAD-u početkom 2017., za koji je ona sve pokušavala uvjeriti da je službeni iako je stigla tek do ograde Bijele kuće, ispred koje je za HTV dala jedan od najbizarnijih intervjua otkako je izabrana za predsjednicu. 

''Ovo je posjet koji je službeni i koji je usredotočen upravo na to da se iskoristi ovaj trenutak između dvije administracije, da se Hrvatska pozicionira kao čimbenik koji će doista aktivno sudjelovati u kreiranju američke vanjske politike'', rekla je tada predsjednica u svojem javljanju ispred ograde Bijele kuće.

Guranje na summitu NATO-a da se približi Trumpu

Bilo je i situacija u kojima Kolindi za blamiranje nisu uopće bilo potrebne riječi, nego je njeno ponašanje bilo dovoljno. Najpoznatiji primjer toga bio je summit NATO-a u svibnju 2017., na kojem se besramno gurala među kolegama da bi došla što bliže američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Kolindine manevre su zabilježile i televizijske kamere te je postala predmet sprdnje svjetskih i domaćih medija, kao i mnogim memeova.

U Bukureštu i Varšavi lagala da je Hrvatska bila iza Željezne zavjese

Iste godine se Kolinda sastala u Bukureštu s rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom te izjavila da je Hrvatska bila iza Željezne zavjese. To naravno nije točno, jer se pod tim pojmom podrazumijeva zona sovjetskog utjecaja u Europi nakon Drugog svjetskog rata, a Jugoslavija je nakon 1948. ušla u otvoreni sukob sa Staljinovim SSSR-om i nije bila iza Željezne zavjese za razliku od država poput Poljske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske itd.

No, Kolinda nije odustala od širenja te laži o hrvatskoj povijesti po svijetu, pa je isto izjavila i u Varšavi.

Tu su još i njene brojne provale u intervjuima za strane medije, od čega je najviše ismijavanja izazvala njena laž da kao djevojčica u socijalizmu nije mogla jesti voćni jogurt, ali u ovom članku se ipak ograničavamo samo na provale tijekom posjeta drugim državama.