Edin Subašić: "Briga" za vojni budžet ili sistemska opstrukcija OSBiH!

Bura oko prijedloga vojnog budžeta za 2024. godinu sasvim je razotkrila višegodišnju opstrukciju razvoja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) koju su generirali kadrovi SDS-a i SNSD-a u državnoj vlasti, a šutke "aminovali" partneri iz SDA i HDZ-a BiH u prošlim sazivima Vijeća ministara i Parlamentu BiH.

Piše: Edin Subašić*, za Radosarajevo.ba

Također, cifra od 1,77 milijardi KM, koliko stoji u prijedlogu ministra odbrane Zukana Heleza ukazuje i na zapuštenost OS BiH te realne potrebe da se vojska osavremeni i dovede u kakav-takav balans sa snagama u regionu, odnosmno prilagodi aktuelnim sigurnosnim izazovima.

Međutim, burne i neskriveno nacionalno obojene reakcije iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) ukazuju da su i dalje vrlo jake tendencije opstrukcije jačanja vojske. Sve to nije ništa novo i sastavni je dio separatističke politike aktuelne elite u RS.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Modernizacija OSBiH

U obrazloženju ministra Heleza kaže se da je za vojni budžet neophodno 1,77 milijardi KM kako bi se izvršila modernizacija pješadijskog naoružanja i opreme (68,5 mil. KM) te oklopnih vozila pješadije (147,8 mil. KM). Zatim, neophodna je kupovina novog artiljerijskog naoružanja i samohodnih haubica od 155 milimetara (8,4 mil. KM), kao i modernizacija postojećeg naoružanja i opreme oklopnog bataljona (40,5 miliona KM). Nabavka šest srednjih transportnih helikoptera i 10 lakih višenamjenskih helikoptera, o kojima je već bilo govora, koštala bi ukupno 450,7 miliona KM. Na koncu, oko 13 miliona KM bilo bi potrebno za kupovinu sredstava za nuklearno-biološko-hemijsku odbranu.

Budući da se posljednjih desetak godina vojni budžet kretao ispod 300 miliona KM, pa i čak se smanjivao, takav budžet bio je dovoljan tek za plate vojnika i civilnog osoblja (69%), naknade zaposlenih (20%), operativne troškove (samo 10%), a za kapitalne projekte i grantove odvajano je mizernih 1% od pomenute sume!

Tek u Helezovom mandatu budžet je povećan na 392 miliona (za 2023.). Sada učetvorostručena cifra na prvi pogled djeluje megalomanski, Ali, dublja analiza otkriva i opravdanost zahtjeva, ali i razloge otpora povećanim vojnim izdacima.

Ministar Zukan Helez za medije o tome kaže:

"Ovdje se radi o potrebama za vojsku i odlukama o izdvajanju koje su već donesene u dva prethodna mandata VM BiH. Još 2016. godine donesena je odluka o modernizaciji, ali nikad nije realizovana. Zatim, u februaru 2017. godine donesen je i plan koliko u kojoj godini da se budžet poveća. Te su odluke i plan zasnovani na realnim potrebama koje kreiraju oficiri na svim nivoima. Ali, bivši sazivi VM-a i Predsjedništva BiH ni jedne godine ništa nisu usvojili ni realizovali. To bi se predložilo iz MO BiH, kadrovi iz RS bi se usprotivili, a HDZ i 'velike patriote' iz SDA bi se ušutili i povukli. Tako godinama nije bilo ulaganja u OS BiH."

Dok se Srbija naoružava, BiH se bojkotira

Helez zatim objašnjava da se ne radi o zahtjevu za jednu narednu godinu.

"Ja znam da se to ne može dodijeliti u jednom budžetu, ali se može implementirati u više narednih budžeta. Sve bi išlo za modernizaciju OS BiH. Jer, ako Srbija može ulagati milijarde u naoružanje, u čemu je problem da mi bar modernizujemo vojsku," propituje Helez i dodaje:

"Ovo su realne potrebe, to nije izračunato napamet. Oficiri u trupi znaju stanje oružja i opreme i oni su definisali potrebe."

Da je modernizacija neophodna ukazivala je i nedavna procjena američkog portala Global Firepower, specijaliziranog za vojna pitanja.

Među 144 analizirane armije svijeta OS BiH su smještene na 133. mjesto prema 50 posmatranih kriterija (vojni budžet, broj stanovnika, stanje tenkova, letjelica, artiljerije, opreme...). Čak i minijaturna Vojska Crne Gore je bolje rangirana (128.) od naše. Vojska Srbije je na 58. a Hrvatska vojska na 69. mjestu.

S ovog aspekta Helezovi zahtjevi i obrazloženja čine se logičnim i urgentnim.

Međutim, jasno je da povećanje vojnog budžeta neće ići ni lako, niti u tolikom iznosu. Tražena suma djelovala je šokantno na obavještajno-političke autoritete iz RS. Vrlo su indikativne njihove poruke i burna protivljenja bilo kakvom materijalno-finansijskom jačanju vojske.

Zamjenama teza, što je stara politička disciplina, nastoji se spinovati u javnosti.

"Ministar samo želi da zaplaši srpski narod u BiH. (?!) Kada bi kojim slučajem i bilo finansijskih sredstava da se poveća budžet ovom ministarstvu, postavlja se pitanje protiv koga bi to BiH ratovala, je li protiv Srbije," pita se dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci Slobodan Župljanin, dodajući da se "...radi o suludom prijedlogu ministra Heleza".

"Na ovaj način želi samo da dodatno podigne tenzije u BiH", rekao je.

Koordinirano s njim, ali i plasirajući medijski spin, postavlja se i Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka iz Banjaluke:

"Toliko je drugih prioriteta koje treba riješiti. Volio bih kada bi on objasnio zbog čega je zatražio četiri puta veći budžet i to u zemlji kakva je BiH. Umjesto da smanjuje vojne kapacitete, on bi ih povećavao", tvrdi Ćeranić, iako baš niko u aktuelnoj situaciji ne smanjuje vojni budžet.

Novi ministar finansija u VM BiH ima zanimljivu opservaciju.

"Iluzorno je očekivati da BiH izdvoji čak četiri odsto BDP-a za odbranu, što je više i od Rusije, koja sprovodi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini," kaže ministar Srđan Amidžić (SNSD).

"BiH bi za odbranu izdvajala više novca nego sve zemlje članice NATO-a, koje za te namjene izdvajaju oko dva odsto BDP-a. Ako pogledamo i zemlje u okruženju, ni u jednoj od njih se za odbranu ne izdvaja više od dva odsto BDP-a, pa ni u moćnoj Norveškoj."

Spinovi i stvarnost

Indikativno je nekoliko spin – poruka: "modernizacija vojske plaši srpski narod"; "ne može BiH ulagati više od zemalja NATO-a i susjeda"; "svi racionaliziraju vojsku"; "BiH želi napasti Srbiju" i sl.

Međutim, pripadnici OS BiH su i Srbi pa je logično pitanje - zašto bi se plašili?

Zatim, nije tačno da ostali, a posebno susjedi racionaliziraju vojne troškove. Naprotiv!

Dvije susjedne članice NATO-a znatno povećavaju vojne budžete. Hrvatska će ove i narednih godina izdvajati za vojsku oko 1,10 milijardi EUR.

Mala Crna Gora ove godine u budžet za odbranu daje ukupno 67.362.950 EUR (2% BDP-a). U obje zemlje najveći dio budžeta odnosi se na modernizaciju i opremanje.

Srbija, inače zvanično neutralna, u 2023. godini za vojsku je izdvojila oko 1,4 milijarde EUR-a. U Srbiji je vojni budžet povećan za 15 % u odnosu na prošlogodišnji, a više od trećine vojnog budžeta (514 miliona EUR) Srbija namjerava potrošiti na "nabavka mašina i opreme" i na povećanje plata!

Po logici kadrova iz RS – koga to Srbija namjerava napasti?!

Na nebuloze da "...BiH namjerava napasti Srbiju", a koje sasvim razotkrivaju motivaciju djelovanja srpskih kadrova u bosanskim institucijama i RS, ministar Helez odgovara:

"Eto, vidite, oni se kao više boje da BiH ne napadne Srbiju, nego što žele poboljšanje vojske vlastite države...!"

NATO perspektive BiH

Poznato je da su ključni stavovi o političkoj i vojnoj perspektivi države Bosne dijametralno različiti. U ovom slučaju, opstrukcija razvoja sistema odbrane, koji je bez obzira na sve nedostatke i dalje najbolji primjer integracije na državnom nivou, sada se ispostavlja kao – strateški cilj unutar separatističke politike elita u RS i Srbiji. Razumljivo, zašto razvijati (naprotiv!) sistem koji bi bio konkretna brana otcjepljenju RS!?

U RS se povremeno zalažu za ukidanje Oružanih snaga, kao "suvišnog troška", te za demilitarizaciju zemlje, dok je u praksi konstantno gušenje funkcioniranja i razvoja.

Naravno, ovakva politička taktika odavno je pročitana i već viđena (1992.) kao pokušaj razoružavanja zemlje koju bi se kasnije prema velikodržavnoj strategiji (Dodik: "...u pogodnim geopolitičkim okolnostima...") ponovo pokušalo podijeliti.

S druge strane, iz bh. entiteta Federacija BiH, insistira se na probosanskoj strategiji integracije države u NATO kao jedinog pouzdanog političko-sigurnosnog kišobrana.

Konflikt između ova dva koncepta u sferi odbrane rezultira stalnim nastojanjem za jačanjem vojske, s jedne, i opstrukcijama razvoja, s druge strane, i upravo to je pozadina bure oko prijedloga vojnog budžeta. Nije bez grijeha ni dio političkih struktura u FBiH. Sjetimo se samo legendarne opaske predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da "ako RS i srpski narod ne žele članstvo u NATO-u, neće se ići ka tome". (No comment)

Kako god, pred nama je težak put euro-atlantske integracije. Olakotna okolnost na tom putu je činjenica da je sasvim jasno ko je na kojoj strani.

*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima

***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.