Znate li da vikanje na djecu može biti jednako štetno kao i zlostavljanje?

Words Matter novopokrenuta je obrotvorna organizacija "s misijom poboljšanja mentalnog i fizičkog zdravlja i razvoja djece pomažući u okončanju verbalnog zlostavljanja".

Istraživanje porodice, djece i mladih u junu 2023. na 1.166 djece i 1.159 roditelja otkrilo je da dvoje od petero djece doživljava 'štetno verbalno zlostavljanje od strane odraslih oko sebe', 51 posto to doživljava sedmično, a jedno od 10 djece svakodnevno.

Osnivačica Words Matter-a, Jessica Bondy, govori zašto je verbalno zlostavljanje djece 'univerzalno pitanje' i 'ono koje treba rješavati kao pitanje prioriteta'.

Izvještaj Centra za kontrolu i prevenciju bolesti otkriva da je prevalencija fizičkog i seksualnog zlostavljanja djece nadmašena rasprostranjenošću emocionalnog zlostavljanja u djetinjstvu od 2011. do 2020.

To se dogodilo u 50 država i Distriktu Kolumbija, prema sistematskom pregledu proučavanja verbalnog zlostavljanja u djetinjstvu, pod nazivom Verbalno zlostavljanje u djetinjstvu kao podtip maltretiranja djece.

Recenzija, objavljena na Science Directu, glasi: "Ključni atribut emocionalnog zlostavljanja u djetinjstvu je temeljno činjenje verbalnog zlostavljanja od odrasle osobe do djeteta, koje karakterizira vikanje, vikanje, ocrnjivanje djeteta i verbalne prijetnje.

Ove vrste radnji odraslih mogu biti jednako štetne za razvoj djeteta kao i drugi trenutno priznati i forenzički utvrđeni podtipovi maltretiranja kao što su fizičko i seksualno zlostavljanje u djetinjstvu. Ipak, manje je pažnje na verbalno zlostavljanje u djetinjstvu (CVA) koje počine odrasli kao bilo oblik emocionalnog zlostavljanja u djetinjstvu ili vlastitu kategoriju maltretiranja."

Međutim, važno je napomenuti da verbalno zlostavljanje 'nije samo vikanje i vrištanje'.

Web stranica Words Matter-a objašnjava: "Verbalno zlostavljanje može imati oblik okrivljavanja, vrijeđanja, omalovažavanja, zastrašivanja, omalovažavanja, nepoštovanja, grdenja, zastrašivanja, ismijavanja, kritiziranja, prozivanja ili prijetnje djetetu.

Ne radi se samo o vikanju i vrištanju. Verbalno zlostavljanje također može biti tiho, podmuklo i suptilno. Ton, glasnoća i izraz lica igraju ulogu."

Humanitarna organizacija napominje da nije svako verbalno zlostavljanje djece namjerno, može biti "rezultat stresnog života i situacija", ali se "obično koristi za zastrašivanje, podrivanje i održavanje nivoa kontrole i moći nad djetetom".

Words Matter je podijelio listu riječi i fraza koje je istraživanje pokazalo da su djeca smatrala "najpovrijednijim".

Fraze uključuju: "Beskorisan si (59 posto). Glup si (56 posto). Ne možeš ništa učiniti kako treba (52 posto). Bezvrijedan si (48 posto). Stidim te se (48 posto)".

66 posto ispitane djece izjavilo je da se osjećaju 'tužno' nakon što su čuli jednu od fraza, 65 posto, slabo samopouzdanje, 53 posto se osjećalo depresivno, a 52 posto poniženo.

Dodatnih 46 posto je reklo da se zbog toga osjeća anksiozno, 45 posto posramljeno, 44 ​​posto posramljeno, 32 posto izolirano i 23 posto uplašeno.

Ove fraze i verbalno zlostavljanje u cjelini, mogu imati dugotrajan uticaj na razvoj djece, dovodeći do potencijalnih mentalnih i fizičkih problema u budućnosti.

Bondy je osnovala dobrotvornu organizaciju kao rezultat svog vlastitog iskustva, ali i zbog toga što je trenirala djecu i odrasle koji su također pretrpjeli verbalno zlostavljanje kao djeca od strane odraslih.

Ona kaže: "Verbalno zlostavljanje u djetinjstvu može aktivno oslabiti temelje mozga jer se mozak gradi kao odgovor na ljude s kojima su odrasli."

Words Matter upozorava: "To može biti konstantno, a bez pomoći šteta može dovesti do anksioznosti, depresije, poremećaja u ishrani, PTSP-a, zloupotrebe supstanci, samopovređivanja, pa čak i samoubilačkog ponašanja.

"Osim toga, ljudi koji su verbalno zlostavljani mogu tražiti veze u kojima su ponovo zlostavljani. I sami mogu postati zlostavljači, jer su tako naučili komunicirati."