Zemlja se nalazi pred masovnim izumiranjem

Radiosarajevo.ba
Zemlja se nalazi pred masovnim izumiranjem

Portal io9.com objavio je članak autorice Annalee Newitz u kojem iznosi sedam dokaza da se Zemlja nalazi na rubu izumiranja. Izumiranje je definirala kao nestanak 75 posto svih vrsta na Zemlji u manje od dva miliona godina. Nama se to čini kao vrlo dugo razdoblje, ali u geološkom vremenu to možemo usporediti s treptajem oka.

Zemlja je u 540 miliona godina zabilježila pet slučajeva masovnih izumiranja koja su ponekad uzrokovana prirodnim katastrofama, a ponekad skrivenim promjenama poput naglog razmnožavanja neke invazivne vrste. Mnogi naučnici smatraju da se nalazimo na rubu šestog masovnog izumiranja kojim bi mogao izbrisati s lica zemlje većinu života na Zemlji kakvog danas poznajemo.

1. Yellowstone bi mogao erumpirati
Park Yellowstone u SAD-u leži na megavulkanu na kojemu su zabilježene promjene koje upućuju na to da bi isti mogao svakoga trenutka erumpirati. Posljednji put kada je erumpirao megavulkan takvih razmjera, prije 250 miliona godina, erupcija se nije zaustavila čak tisuću godina, a u zrak je ispustio toliko sumpora i ugljika da je došlo do katastrofalnih klimatskih promjena u sklopu kojih je umrlo 95 posto ukupnog života na Zemlji. Erupcijom megavulkana u Yellowstoneu zadesila bi nas slična sudbina.

2. Invazivne vrste su posvuda
Ljudi su se agresivno proširili svim kontinentima osim Antarktike, razmnožili se na preko sedam miliona jedinki koje jedu sve što im je na putu put. Poput štakora i žohara, mi smo prava invazivna vrsta koja istiskuje mnogo drugih vrsta iz njihovih prirodnih staništa, čime bismo mogli istrijebiti te vrste.


3. Klimatske promjene
Polarni led se topi, temperature rastu. Naučnici različitih disciplina širom svijeta dijele mišljenje da se klima na Zemlji zagrijava. Dobra vijest je ta što ljudi možda nisu jedi krivci za globalno zagrijavanje. Naime, planet je u svojoj povijesti preživio mnoge dramatične promjene temperature. Loša vijest je što su takve promjene gotovo uvijek bile popraćene masovnim izumiranjem.

4. Povećanje kiselosti okeana
Nivo kiselosti okeana se povećava, što je razlog uništenja grebena koji su stanište mnogim školjkašima. Visoka kiselost okeana bila je i jedan od razloga masovnog izumiranja u vrijeme trijasa prije 200 miliona godina, kada je nestalo oko 80 posto vrsta. Ako nema školjkaša, izumiru i vrste koje se njima hrane. Što je više tijela uginulih životinja u morima, to je veće kiselost. I tako u krug.


5. Raste "stopa izumiranja vrsta"
Izumiranja su normalna, a statističari koji se time bave su utvrdili i "stopu izumiranja" koju smatraju normalnom. Kako ističu, ta je stopa, iako ni blizu nivou masovnog izumiranja, povišena u posljednjih pet stotina godina te i dalje raste.

6. Sva megafauna je izumrla
Još jedan čimbenik koji znanstvenici uzimaju u obzir kada govore o masovnom izumiranju je promatranje fosila. Prema "novijim" fosilima koji su nastali u posljednjih 50.000 godina može se vidjeti pad raznolikosti vrsta. Zemlja je do nedavno (u geološkom smislu) bila dom takozvanoj megafauni koja je do danas u potpunosti izumrla. Kada vidite da je u tako kratkom vremenu nestala čitava jedna kategorija životinja, vjerojatno se više ne radi samo o uobičajenom izumiranju.


7. Izumiru vodozemci
Danas svjedočimo izumiranju još jedne skupine, i to toliko brzom da se može promatrati i u sklopu ljudskoga životnog vijeka. Vodozemci, posebice žabe, izumiru toliko brzo da su neki znanstvenici 21. stoljeće već prozvali stoljećem krize bioraznolikosti. Mnoge od njih ubijaju vrlo invazivne gljivice koje se izuzetno brzo šire njihovim staništem. Žabe ih, s druge strane, mogu samo proširiti na druge vrste napuštanjem svojih staništa. Što više gubimo životinjsku bioraznolikost, bliži smo svijetu u kojemu dominiraju invazivne vrste.

Kako ističe autorica, koja se inače uglavnom bavi kulturalnim utjecajem znanosti i tehnologije, ipak ima nade. Iako su zabilježeni mogući znakovi masovnoga izumiranja, imamo još mnogo vremena da poduzmemo nešto oko toga. Možemo smanjiti upotrebu fosilnih goriva i tako spriječiti pogoršanje klimatskih promjena, možemo očuvati biološku raznolikost održavanjem prirodnih područja za životinje gdje ih ljudi neće ugrožavati. A megavulkani i meteoriti? S njima će biti nešto teže, ali ne i nemoguće, prenio je Index.hr.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak