Volite li jesti klementine? Ukusno i zdravo voće za svakoga

Klementina je hibrid naranče i mandarine, a raste na području Mediterana i u Južnoj Africi.

Za razliku od naranče, kora klementine se lako guli, a ima mali i glatki citrus narančaste boje, s osam sočnih i slatkih dijelova bez koštica. Osim vitamina C, klementine sadrže i proteine, minerale, vlakna, ugljikohidrate, masti i pregršt drugih vitamina (A, D, K, E, B6 i B12).

Osim toga, klementina je izvrstan izvor antioksidansa. Stoga je klementina izvrsna za regeneraciju i revitalizaciju tjelesnih stanica, čime se jača ljudski imunitet. Svojim hranjivim tvarima klementina čovjeku osigurava izvrsnu kvalitetu kože, odgovarajuću ravnotežu kiselina u tijelu, pospješuje mentalnu aktivnost, smanjuje razinu kolesterola, održava tjelesnu težinu, ublažava probavne probleme.

Prevencija moždanog udara

Među najvažnijim elementima koji se nalaze u klementini su minerali, među kojima su cink, magnezij i kalcij. Sve ove prirodne tvari mogu aktivno djelovati na smanjenje rizika od mogućeg moždanog udara. Takva svojstva imaju i drugi agrumi poput naranči ili grejpa, pa se preporučuje konzumacija bilo kojeg od njih kako bi djelovali kao preventiva protiv nastanka moždanog udara.

Prevencija srčanog udara

Osim što klementina ima zdrav učinak na prevenciju moždanog udara, isto djeluje i kada je srčani udar u pitanju. Plod ove voćke pun je kalija, minerala koji čuva srce zdravim, potiče bolju cirkulaciju krvi i oslobađa je od viška nakupljenog kolesterola. Jedna do dvije klementine dnevno osigurat će da iznenadni srčani udar više ne bude opcija.

Prevencija gestacijskog dijabetesa

Gestacijski dijabetes nastaje kada hormoni tokom trudnoće ometaju sposobnost tijela trudnice da koristi inzulin kao hormon koji pretvara šećer u energiju. Nije rijetkost da trudnice često boluju od ove vrste dijabetesa, a ova bolest može biti vrlo opasna jer ugrožava zdravlje i trudnice i bebe.

Da biste to spriječili, konzumacija klementina tokom trudnoće itekako može pomoći jer ovo voće u sebi ima nisku razinu prirodnog šećera, što je sasvim dovoljno za prehranu u drugom razdoblju. Zbog ovih specifičnih svojstava klementine su više nego preporučljive u prehrani trudnica.

Prevencija bubrežnih kamenaca

Na kraju, ali ne i najmanje važno, preventivna zdravstvena dobrobit klementine je ta što sprječava nastanak bubrežnih kamenaca. Redovitom konzumacijom ovog južnog voća dobivate veliku korist od minerala i vitamina, a oni postižu ravnotežu kristala soli u bubrezima te ih uništavaju prije nego što se pretvore u kamence. Posebno se preporučuje konzumacija klementine na prazan želudac kako bi se spriječilo stvaranje plinova.

 
A kako uzgojiti klementinu?

Klementine su agrumi visokog prirasta koje je vrlo lako uzgajati. Jedini problem kod njihova uzgoja predstavlja velika količina vode kojom ih je potrebno redovito zalijevati ili navodnjavati. Najpogodnije tlo za uzgoj klementine je pjeskovito-ilovasto tlo koje je lagano, rahlo i dobro drenirano, a ne podnosi tla koja su glinasta. Optimalno je da su pH vrijednosti tla u rasponu od 6-7, odnosno da je tlo blago kiselo.

Klementina najbolje uspijeva u tropskim i suptropskim područjima. Odgovaraju joj više temperature zraka, odnosno područja s prosječnom temperaturom zraka od 15 do 20 stepeni Celzijusa. Dobro podnosi i niže temperature, ali ako se temperatura spusti ispod -10 stepeni Celzijusa velika je vjerovatnost da će oštetiti stablo.

Klementine se, kao i većina voćki, mogu saditi ili u proljeće ili u jesen. U proljeće se sade nakon što prođe opasnost od mraza, krajem marta ili početkom aprila. Jesenska sadnja vrši se u septembru dok su temperature još uvijek visoke, a pada i dovoljna količina kiše, piše Jutarnji List.