Voćkica koju možete lako uzgajati: Benefiti za zdravlje koje nudi su brojni

Ribizla je bobičasta voćna vrsta koja nije zahtjevna u pogledu uzgoja. Pripada rodu Ribes koji ima preko 150 vrsta, a vodi porijeklo iz sjevernih područja Europe i Azije.

Na planinama još uvijek možemo pronaći divlje ribizle. Plod je bobica koja raste u grozdu i može biti crveni Ribes rubrum, crni Ribes nigrum i bijela ribiz Ribes album. Biljka formira grm čije dimenzije ovise od sorte, uvjeta i načina uzgoja. Bobice ribize sadrže mnoštvo korisnih tvari i najbolje ih je koristiti u svježem stanju ili kao svježe iscijeđen sok. Od bobica se može pripremiti zimnica, razni sokovi, marmelade, džemovi, želei, kompoti, a koristi se u gastronomiji za pripremu slastica i umaka.

Za sadnju ribiza odabrati osunčano, ocjedito mjesto s dobrim provjetravanjem. Biljka ribizla ne podnosi stagniranje vode, birajte ocjedit teren. Također, ribiz ne podnosi ni uvale gdje se zadržava magla i hladan zrak. Grm ribiza je dugovječan, živi preko 20 godina, i zato je vrlo važno odabrati pogodno mjesto za sadnju.

Sadnice ribiza trebaju biti zdrave, bez simptoma oštećenja od insekata ili oboljenja. Nadzemni dio sadnice treba imati od 1 do 3 dobro formirana ljetorasta dužine od 20 do 30 cm. Debljina ljetorasta u osnovi oko 1 cm. Žile korijena da su zvjezdasto raspoređene. Dužina dobro razvijenih žila je oko 20 cm.

Kada kupujete sadnice obratite pažnju da sadnice imaju potrebnu prateću dokumentaciju o sortnoj čistoći, fitosanitarno uvjerenje o zdravstvenom stanju.

Sadnja ribizla se obavlja od jeseni do ranog proljeća. Saditi možemo čim opadne lišće u jesen. Sa sadnjom u proljeće uraniti zbog ranog kretanja vegetacije ribiza. Ako sadite ribiz tokom proljeća, obratite pažnju na vremenske uslove, jer je ribizl osjetljiv na kolebanja temperature i pojavu mraza.

Prije sadnje potrebno je pripremiti sadnicu i iskopati sadne rupe. Sadnice pregledajte, odstranite sve polomljene i oštećene žile korijena i ljetoraste nadzemnog dijela. Žile korijena skratite na 10 do 15 cm, a ako su već skraćene napravite novi rez. Pravljenje novog reza će potaknuti formiranje novih žila i grananje korijena. Korijen sadnice se može osvježiti potapanjem u otopinu ilovače, kravlje balege i vode u odnosu 1:1:1 najmanje 1 h.

Sadne rupe su dimenzija 40 x 40 cm. U sadne rupe se dodaje organsko gnojivo, a korijen sadnice ne smije imati direktan kontakt s gnojidbom. Tehnika sadnje je ista kao kod sadnje drugih voćnih sadnica, a nakon što smo posadili sadnicu dobro zalijemo vodom. Dubina sadnje treba biti od 3 do 5 cm dublja nego što je bila posađena sadnica u rasadniku, piše Agroklub.

U narodnoj medicini ribiz je poznat kao lijek koji jača, čisti i uljepšava organizam. Bilo da je crvene ili crne boje, izvrstan je izvor vitamina C, a sadrži i proteine, jabučnu, limunsku i vinsku kiselinu te gama-linolnu kiselinu.

Bogat je kalcijem i fosforom. Bogat je vitaminima B skupine (B1, B2, B3 i B6), C, A i K. Crveni ribiz izvrstan je izvor antioksidansa i minerala koji poboljšavaju kvalitetu kože i kose. Pomaže u detoksikaciji organizma i time povećava otpornost organizma na bolesti. Sadrži vitamin C, kao i željezo koje pomaže kod anemije. Vitamin C ima i antihistaminska svojstva koja smanjuju djelovanje alergena, štite od bakterija i virusa te ublažavaju simptome astme.

Zdravstvene prednosti su da crveni ribiz štiti krvne žile i kosti, poboljšava rad probave, pomaže u čišćenju jetre i krvnih žila te kod upale mokraćnog mjehura. Nadalje, ujednačava ten i smanjuje upale i jača imunitet. S druge strane, crna ribizla sadrži puno prirodnog pigmenta antocijana koji ribizlu daje boju. Antocijanin se smatra jednim od najjačih prirodnih antioksidansa.

Bogata je i taninima, zbog čega je učinkovita u liječenju proljeva. Osim tanina, sadrži i brojne druge gorke tvari koje izuzetno povoljno djeluju na zdravlje. Istraživanja su pokazala da crni ribizla suzbija rast tumorskih stanica u tijelu, piše Jutarnji list.