Upala koja može biti okidač za Alzheimera, a ljudi to ne znaju: Krene u četrdesetima i pedesetima

Nova studija povezuje visceralno ili trbušno salo nastalo u četrdesetim i pedesetim godinama života s kasnijom dijagnozom Alzheimerove bolesti.

Naučnici ističu da krivac za to nije bilo kakva nakupljena masnoća. Objasnili su da je riječ o trbušnoj masnoći nakupljenoj duboko u abdomenu koja okružuje trbušne organe, a poznata je i kao visceralna masnoća te je treba razlikovati od one potkožne koja se nalazi neposredno ispod kože.

Istraživači koji su radili na ovoj studiji otkrili su da trbušna masnoća izaziva upalu koja može utjecati na mozak i biti preteča ranih stadija Alzheimerove bolesti decenijama prije nego što se oni manifestiraju.

Povećanjem obima trbuha centri za pamćenje u mozgu postaju sve manji

"Već neko vrijeme znamo da s povećanjem obima trbuha centri za pamćenje u mozgu postaju sve manji", rekao je dr. Richard Isaacson, neurolog na floridskom Institutu za neurodegenerativne bolesti koji proučava Alzheimerovu bolest, ali nije sudjelovao u studiji.

"Istraživanje pokazuje neuroinflamatorni marker moždane slike koji prije nisam vidio. Snimak mozga ukazuje na to da se trbušno salo ili visceralna masnoća može povezati s disfunkcijom mozga kroz upalnu kaskadu."

Određena masnoća može izazvati upalu mozga koja je okidač za Alzheimerovu bolest

Kod onih s većim omjerom visceralnog i potkožnog masnog tkiva primijećene su i više razine amiloidnog proteina (koji se povezuje s razvojem Alzheimerove bolesti) u dijelu mozga u kojemu se bolest manifestira kada se pojavi prvi put.

Čini se da je ta masnoća izazvala i upalu mozga, što je još jedan okidač za razvoj Alzheimerove bolesti.

Sve navedeno češće je uočeno u muškoj populaciji, a rjeđe u žena. Pokazalo se da su ta stanja bila povezana s promjenama u mozgu pacijenata punih 15 godina prije nego što su se pojavili najraniji simptomi Alzheimerove bolesti.

Istodobno treba istaknuti da se visceralna mast može izgubiti i da dobro reaguje na promjene u prehrani, kao i na tjelesnu aktivnost, rekao je jedan od autora studije dr. Cyrus Raji, vanredni profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Washington u St. Louisu, piše direktno.hr.