Uništimo li šume - nestat će i nas

Satelitske snimke otkrile su dramatično ubrzanje uništavanja prašuma u Brazilu. U aprilu je u usporedbi s prethodnim mjesecom nestalo pet puta više šuma u pokrajini Mato Grosso. Kako je upozorio WWF, zbog širenja poljoprivrednih površina, uzgoja soje i ispaše stoke u martu je uništeno 75 kvadratnih kilometara kišnih šuma u toj pokrajini, a već u aprilu čak 405 kvadratnih kilometara.

U susjednom Peruu mediji upozoravaju na golema ulaganja u industriju koja će izravno utjecati na gubitak šuma. U toj južnoameričkoj zemlji prostire se 68 miliona hektara tropskih kišnih šuma, što je najveća površina prašuma nakon Brazila i Konga. Nažalost, industrija u njima vidi izvor drveta, energije i mineralnih sirovina. Kako je procijenila banka Interamericano de Desarrollo, ulaganja u rudarstvo i energetiku do 2021. godine dosegnut će 80 milijardi američkih dolara, što će uništiti 56 do 91 posto šuma u Peruu.

Na drugom kraju svijeta indonezijska vlada pristala je produžiti moratorij na nove koncesije za sječu šuma, ali tek nakon nove uplate subvencije bogatih zemalja. Dio je to programa Norveške za raspodjelu milijardu dolara zemljama u razvoju u kojima su ugrožene tropske šume.

Na Međunarodni dan bioraznolikosti Ban Ki-moon, sekretar Ujedinjenih naroda, upozorio je na "alarmantnu deforestaciju i degradaciju šumskih područja". Pozvao je vlade zemalja, potpisnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), na poštivanje sporazuma iz Nagoye o zajedničkom korištenju dobrobiti koje pružaju genetski resursi planeta Zemlje, uključujući genetsku raznolikost svjetskih šuma.

Na sastanku zemalja potpisnica CBD-a lani u novembru u japanskom gradu Nagoyi prihvaćen je globalni Protokol o pristupu genetskim resursima te pravednoj i jednakopravnoj raspodjeli dobrobiti koje proizlaze iz njihova korištenja, koji stupa na snagu 2012. godine. Prema tom protokolu, velike kompanije iz razvijenih zemalja morat će pravedno raspodijeliti dobit od iskorištavanja genetskih resursa bioraznolikosti i prethodno ishoditi valjane dozvole lokalnih vlasti. Radi se o sprečavanju biopiratstva, odnosno patentiranja prirodnih i tradicionalno upotrebljavanih pripravaka.

"Dobrobiti od šuma su dalekosežne. Šume čuvaju vodu, stabiliziraju tlo, spremište su bioraznolikosti i imaju značajan doprinos regulaciji klime i razine stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. Ovogodišnji Međunarodni dan biološke raznolikosti posvećen je upozorenju da nam je potrebna hitna akcija", poručio je Ki-moon.

Kampanji se pridružio glumac Edward Norton poručivši da smo "mi dosad trebali šume, a one sada trebaju nas". Norton govori u kratkom dokumentarnom filmu Of men and forests o bogatstvu svjetskih šuma, njihovom nastajanju, raznolikosti koje kriju i važnosti za očuvanje života te prijetnjama, prvenstveno poljoprivredi, hidroelektranama i sječi drveća. Film donosi nove snimke veličanstvenih šumskih krajolika, kao i kadrove njihova uništavanja.